Mihovil Pavlinović: razlika između inačica

Popravila sadrzaj
No edit summary
(Popravila sadrzaj)
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Završio je studij bogoslovije u [[Zadar|Zadru]]. Po zanimanju je bio svećenik. Jedan je od utemeljitelja i vođa Narodne stranke i [[hrvatski preporod|hrvatskog preporoda]] u Dalmaciji, a čitavog života zagovarao je sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Najviše je cijenio mir i tišinu. Bio je među prvim hrvatskim političarima koji je prepoznao da se iza širenja srpske ideje odnosno toga što su Srbi povlađivali nadnacionalnim imenima na štetu hrvatskog imena kod Hrvata: jugoslavenstvu, slavjanstvu, ilirstvu i dr. da se iza toga zapravo sije i provlači srpstvo ondje gdje ga nikad bilo nije. <ref>[[Benedikta Zelić-Bućan]], predgovor u : [[Mihovil Pavlinović|Mihovio Pavlinović]]: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. XII.-XIII.</ref> Stoga je program Narodne stranke u Dalmaciji, objavljen 1869. kao ''Hrvatska misao'' definirao kao program kojeg bi se trebalo sprovesti u cijeloj Hrvatskoj, ne samo u Dalmaciji, a ukratko se sastojao od tri osnovna načela: samostalnosti i cjelokupnosti Hrvatske te hrvatskog ustava. Dok su u Narodnoj stranci iz drugog dijela raskomadane Hrvatske, habsburškoj pokrajini Hrvatskoj i Slavoniji odnosno Vojnoj krajini još držali to neodređeno nadnacionalno ime "da se ne zamjere Srbima zbog zajedničke ideje", Pavlinović je te skrivene srpske namjere prepoznao, shvativši da Hrvatima time žele oteti domovinu ("....za čim Srbi zapravo teže, da teže oteti nam domovinu."), zbog čega je svoj stranački program obojio hrvatskim atributima, umjesto neodređenih "slovinskih, ilirskih" i sl. koja su zatajivala hrvatstvo.<ref>[[Benedikta Zelić-Bućan]], predgovor u : [[Mihovil Pavlinović|Mihovio Pavlinović]]: Misao hrvatska i misao srbska u Dalmaciji, Laus, Split, 1994., str. XII.</ref>
 
Bio je zastupnik u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, a u [[Dalmatinski sabor|Dalmatinskom saboru]] održao je ''prvi govor na hrvatskom jeziku''. Njegovom je zaslugom (govorio je hrvatskim još na prvoj sjednici) odlučeno da se u Saboru može govoriti i hrvatskim jezikom, što je bio veliki uspjeh, s obzirom na brojnost koju su imali autonomaši <ref name="gimnazija V. Nazora, ZD">[http://web.archive.org/web/20090222022731/http://gimnazija.hr/?200_godina_gimnazije:OD_1897._DO_1921. Gimnazija Vladimira Nazora, Zadar] Gimnazija s hrvatskim nastavnim jezikom</ref> koje je austrijska vlast protežirala.
Poslije je i kao zastupnik u [[Carevinsko vijeće|Carevinskom vijeću]] krajem 1870-ih govorio hrvatskim, na zgražanje Nijemaca, a poslije su se usudili i svi ostali zastupnici iz hrvatskih zemalja.<ref name="gimnazija V. Nazora, ZD"/>
 
1

uređivanje