Cúige Uladh: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m sit. |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Slika:IrelandUlster.png|mini|desno|200px|Položaj Ulstera]]
'''Ulster''', ([[Irski jezik|irski]]: '''Cúige Uladh''') je jedna od četiri tradicionalne [[Provincije_Irske|irske pokrajine]].Ovaj izraz se često upotrebljava i kao sinonim za [[Sjeverna Irska|Sjevernu Irsku]] iako Sjeverna Irska pokriva samo dvije trećine Ulstera. Prostire se na području od 24.481 km², a prema popisu iz 2006. godine provincija je imala 1.993.918 stanovnika. Najveći grad je [[Belfast]] u kojem živi četvrtina od ukupnog broja stanovnika.
Ulster se sastoji od devet okruga. Od toga šest okruga ([[Antrim (okrug)|Antrim]], [[Armagh (okrug)|Armagh]], [[Down (okrug)|Down]], [[Fermanagh (okrug)|Fermanagh]], [[Londonderry (okrug)|Londonderry]]/Derry i Tyrone) tvore Sjevernu Irsku, odnosno ostala su u sastavu [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjenog Kraljevstva]] nakon [[Englesko-irski sporazum|Englesko-irskog sporazuma]] iz 1921. Ostala tri okruga ([[Cavan (okrug)|Cavan]], [[Monaghan (okrug)|Monaghan]] i [[Donegal (okrug)|Donegal]]) ulaze u sastav Republike Irske. Približno polovina stanovništva Ulstera živi u okruzima Antrim i Down.
Granica između dva dijela provincije je ustanovljena 1925. godine. Kada je Irska 1949. postala republika, britanski je parlament potvrdio status Sjeverne Irske kao dijela Ujedinjenog Kraljevstva. Ipak, [[Republika Irska]] je i dalje izražavala pretenzije za ujedinjenjem svih devet okruga, a 1955. godine [[IRA|Irska republikanska armija]] je započela niz terorističkih akcija koje su imale za cilj spajanje dva dijela Ulstera. Stanovnici su Sjeverne Irske na referendumu iz 1973. potvrdili da žele ostati u sastavu Velike Britanije, mada je većina katolika bojkotirala ovaj referendum. Godine 1985. formirano je tzv. Irsko vijeće koje je imalo za cilj konačni prekid građanskog rata, a 31. kolovoza 1994. [[IRA]] je objavila bezuvjetnni prekid vatre.▼
▲Granica između dva dijela provincije je ustanovljena 1925. godine. Kada je Irska 1949. postala republika, [[Britanski parlament|britanski je parlament]] potvrdio status Sjeverne Irske kao dijela Ujedinjenog Kraljevstva. Ipak, [[Republika Irska]] je i dalje izražavala pretenzije za ujedinjenjem svih devet okruga, a [[1955]]. godine [[IRA|Irska republikanska armija]] je započela niz terorističkih akcija koje su imale za cilj spajanje dva dijela Ulstera. Stanovnici su Sjeverne Irske na referendumu iz 1973. potvrdili da žele ostati u sastavu Velike Britanije, mada je većina katolika bojkotirala ovaj referendum. Godine 1985. formirano je tzv. [[Irsko vijeće]] koje je imalo za cilj konačni prekid građanskog rata, a [[31. kolovoza]] [[1994.]] [[IRA]] je objavila bezuvjetnni prekid vatre.
{{okruzi u Irskoj}}
| |||