|
}}
'''Komet Čurjumov-Gerasimenko''' (označen kao 67P/Čurjumov-Gerasimenko ili ponekad nazvan Čuri ili 67P/C–G ili samo 67P) je [[komet]] s trenutnim [[ophodno vrijeme|ophodnim vremenom]] 6,44 godina, vrti se oko svoje osi za otprilike 12,4 [[sat]]a i putuje brzinom 135 000 [[Kilometar na sat|km/h]] (38 000 [[Metar u sekundi|m/s]]). Sljedeći put će proći kroz [[perihel]] (najbliži položaj do [[Sunce|Sunca]]) [[13. kolovoza]] [[2015.]] Komet su otkrili [[Klim Čurjumov]] i [[Svetlana Ivanova Gerasimenko]] 1969. godine. Svemirska letjelica ''[[Rosetta (svemirska letjelica)|Svemirska letjelica Rosetta]]'', [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]] (ESA), tijekom jutra je lansirala automatizirani lander ''[[Philae (svemirska letjelica)|Philae]]'' koji se uspješno spustio na komet 67P/Čurjumov-Gerasimenko na dan 12. studenog [[2014]]. i tako je postala prva [[svemirska letjelica]] koja je sletjela na [[Jezgra kometa|jezgru kometa]]. Ona je lansirana 2. ožujka 2004. iz svemirskog centra u [[Francuska Gvajana|Francuskoj Gvajani]] pomoću [[raketa|rakete]] [[Ariane 5|Ariane 5G]], a sastoji se od dvije glavne komponente: svemirske letjelice Rosetta i landera ''[[Philae (svemirska letjelica)|Philae]]''.<ref> "JPL Small-Body Database Browser: 67P/Churyumov-Gerasimenko", [http://ssd.jpl.nasa.gov/sbdb.cgi?sstr=67P], [[NASA]] Jet Propulsion Laboratory, 2014.</ref><ref> Mottola, S.; Lowry, S.; Snodgrass, C.; Lamy, P. L.; Toth, I. et al.: "The rotation state of 67P/Churyumov-Gerasimenko from approach observations with the OSIRIS cameras on Rosetta", [http://www.aanda.org/articles/aa/abs/2014/09/aa24590-14/aa24590-14.html], ''Astronomy and Astrophysics'' 569, 2014.</ref>
Veličina kometa Čurjumov-Gerasimenko je otprilike 4,3 x 4,3 [[km]] x 4,1 km. Komet u blizini [[Jupiter]]a mijenja svoju putanju, pa je tako prije 1959. [[perihel]] bio na udaljenosti 2,7 [[AJ]], ali se onda u veljači 1959., zbog [[gravitacija|gravitacijske sile]] promijenio na 1,3 AJ, na kojoj ostaje do danas. Nakon 2009. otkriveno je da se vrtnja oko svoje osi smanjila sa 12,76 sati na 12,4 sata.
== Svemirska letjelica ''Rosetta'' ==
{{Glavni|Rosetta (svemirska letjelica)}}
'''Svemirska letjelica ''Rosetta''' je [[svemirska letjelica]] [[Europska svemirska agencija|Europske svemirske agencije]] (ESA) lansirana s ciljem istraživanja kometa Čurjumov–Gerasimenko i lansirana je 2. ožujka 2004. U početku leta, [[svemirski teleskop Hubble]] je uslikao komet i tako je stvoren [[3D modeliranje|3D model]] koji je omogućio let do njega. Od 2011. ''Rosetta'' je bila u [[Zimski san|hibernaciji]] kako bi štedjela [[energija|energiju]]. Kako se letjelica sve više približavala kometu, snimke njezine [[Kamera|kamere]] otkrile su neke neočekivane stvari, pa je tako znanstvenicima postalo oćito jasno da se ne radi o [[nebesko tijelo|nebeskom tijelu]] loptastog, jajastog ili krumpirastog oblika kako se davno prije mislilo, već o nečem sastavljenom od dvije kvrgave strukture. Znanstvenici smatraju da komet nije od dva komada već da je srednji dio s više [[led]]a pa je [[sublimacija|sublimirao]] najviše na tom mjestu. Prilikom postupka slijetanja landera ''[[Philae (svemirska letjelica)|Philae]]'' (100 [[kg]]) otkazali su [[harpun]]i koji su sondu trebali dodatno učvrstiti na površini. Podaci koji su dosad stigli s [[robot]]a pokazuju da se radilo o tri pokušaja slijetanja, jer se lander nije uspio svojim harpunima učvrstiti za površinu. Nakon prvog slijetanja potonuo je oko 4,5 [[centimetar]]a u površinu jezgre kometa, što nas navodi da je gornji sloj tog nebeskog tijela relativno mekan. Potisnik koji se nalazi na njegovoj gornjoj strani nije se mogao uključiti, a on bi trebao lender pritisnuti uz tlo dok noge budu izbacivale harpune kako se [[vozilo]] ne bi odbacilo od površine kometa. Cilj same misije je spuštanje landera ''Philae'' iz ''Rosette'' na površinu kometa, a ona bi trebala iskoristiti svoje [[Fotonaponska ploča|Sunčeve fotonaponske ploče]] kako bi napunila vlastite [[Baterija|baterije]] i snimala uvjete na površini do ožujka. Lander ''Philae'' našao se u problemu nakon što je sletio na komet. Zarotirao je svoje tijelo za 35° kako bi primao više [[Sunčeva svjetlost|Sunčeve svjetlosti]], ali na kraju nije uspio pa su svi [[mjerni instrument]]i odradili svoje i sad su ugašeni. Lander ''Philae'' je trebao s kometa uzeti i analizirati uzorke tla, uz pomoć kojih se znanstvenici nadaju da će otkriti neke nove podatke o povijesti [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Naime, kometi su jedni od najjednostavnijih elemenata Sunčeva sustava, a većina ih potječe još iz vremena stvaranja svemira. Jedna od glavnih teorija o nastanku svijeta govori da su Zemlju upravo kometi “naselili” [[voda|vodom]] i prvim začecima [[život]]a donesenima s drugih krajeva [[svemir]]a. <ref> Chang, Kenneth: "Philae Lander Nears a Cosmic Touchdown", [http://www.nytimes.com/2014/11/11/science/space/philae-lander-nears-a-cosmic-touchdown.html?_r=0], ''[[The New York Times]]'', 2014. </ref>
== Slike ==
|
