Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 93.139.202.147 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 78.0.164.211 Oznaka: brzo uklanjanje |
|||
Redak 43:
[[Datoteka:Sziszeki csata (1593).JPG|mini|200px|lijevo|Bitka kod Siska]]
Bosanski sandžak-beg [[Ferhat-paša Sokolović|Ferhat paša]] počeo je s osvajanjem krajeva između [[Una|Une]] i [[Kupa|Kupe]] i u porječju rijeke Gline. Pobijedio je kod Budačkog 1575. pa 1577. zauzeo hrvatske gradove - utvrde: Kladušu, Ostrožac i [[Utvrda Zrin|Zrin]], a odmah zatim nakon [[Opsada Gvozdanskog 1578.|pete opsade]] i [[Gvozdansko]]. To je upravo onaj prostor koji se najviše usjekao u središnju Hrvatsku u smjeru Karlovca koji je za obranu odmah zatim podignut. U hrvatskim rukama ostao je u pozadini još samo [[Bihać]] s okolicom.
Ipak, od 1584. je i hrvatska vojska dobila nekoliko bitaka i najavila konac osmanlijske osvajačke plime. Kad je 1580. Bosna postala [[Bosanski pašaluk|pašalukom]], Osmanlije se nastoje proširiti i dalje na hrvatsko tlo. To je pokušao islamizirani [[Hasan-paša Predojević]] koji je odlučio zauzeti Sisak - tada ''ključ Hrvatske''. Najprije je osvojio Bihać, a zatim podigao na Kupi novu utvrdu [[Petrinja|Petrinju]], da bi zaobišao Sisak. Ipak, nije uspio zauzeti Sisak ni 1592., ni 1593., nego je, naprotiv, doživio sa svojom velikom vojskom katastrofalan poraz na ušću Kupe u Savu, na ''sisačkom otoku''. Bila je to dotad najveća pobjeda kršćanske vojske i ''godina propasti'' za Turke - Osmanlije, poglavito Bošnjake, a najveći uspjeh hrvatskog bana [[Toma Erdödy|Tome Erdödyja]] koga je slavila čitava katolička Europa. Sisak je tada, (kao i 1991.), spasio srednju Hrvatsku, poglavito Zagreb od osvajanja i presijecanja njena teritorija.
== Smaknuće Zrinskih i Frankopana 1671.==
| |||