Drugi talijansko-abesinski rat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
-od strane |
||
Redak 34:
==[[Casus belli]]==
Pravi uzrok rata je bila granica između tadašnje talijanske kolonije [[Somalija|Somalije]] i Abesinije, koja se po talijansko-abesinskom ugovoru iz [[1928.]] trebala protezati na 21 [[Liga (mjera)|liga]] usporedo uz obalu kod somalskog [[Regija Banadir|Banadira]]. Talijani su tu staru mjernu jedinicu protumačili sebi u prilog, - kao 21 pomorske lige (veće), a ne kao standardne (manje). Tako su na osnovu svog tumačenja te mjerne jedinice, izgradili [[1930-ih]] u [[Somali (regija)|Ogadenskoj pustinji]] kod [[Oaza|oaze]] [[Valval]] svoju utvrdu, duboko ušavši na etiopski teritorij ne obazirući se na etiopske prosvjede. Posada te utvrde bila je sastavljena od somalskih Dubata (neregularna dobrovoljačka vojska)
U studenom [[1934.]] su jedinice abesinske teritorijalne obrane ušle na sporni teritorij kao pratnja anglo-etiopske komisije za granice. Talijani su tražili da se etiopska vojska povuče, [[Britanci|britanski]] članovi komisije vidjevši da bi moglo doći do oružanog incidenta, jednostavno su se povukli ali Etiopljani su ostali. Do oružanog sukoba je doista i došlo između 5. - 7. prosinca [[1934.]] (ni danas se ne zna koja je strana prva otpočela sukob). U tom sukobu poginulo je 150 Etiopljana i 50 Somalijaca i Talijana, time je otpočela Abesinska kriza koja je duboko obilježila rad [[Liga naroda|Društva Naroda]] i međuratnu europsku politiku.
Redak 44:
Talijanske oružane snage su bez objave rata prodrle iz Eritreje na teritorij Etiopije preko rijeke [[Rijeka Mareb|Mareb]] u 5:00 <sup>h</sup> [[3. listopada]] [[1935.]] godine. <ref name=Barker-33>Barker, A. J., ''The Rape of Ethiopia 1936'', str. 33</ref> Na to je Abesinija objavila rat Italiji.<ref>Nicolle, David, ''The Italian Invasion of Abyssinia 1935-1936'', str. 11</ref>
Talijanskim snagama zapovjedao je ostarjeli [[general]] [[Emilio De Bono]] i njemu podređeni general [[Rodolfo Graziani]]. Za napad na Etiopiju, čiji su se vojnici u nekim odredima još uvijek služili kopljima i strijelama, Italija je pripremila snage od 500.000 vojnika, 76
Usprkos ogromnoj nadmoći, talijanske
▲Usprkos ogromnoj nadmoći, talijanske trupe su se sa mukom probijale kroz Etiopiju, što zbog nedostatka cesta, što zbog stalnih napada etiopskih snaga. No već 5. listopada Talijani su zauzeli [[Adigrat]], 6. [[Adva|Advu]] a 15 [[Aksum (grad)|Aksum]], 8. studenog zauzet je [[Mek'ele]], ali talijanska vrhovna komanda nije bila zadovoljna sporim napredovanjem De Bona, te ga je u prosincu zamijenila mlađim generalom [[Pietro Badoglio|Pietrom Badogliom]].
=== Etiopska božićna ofanziva===
Haile Selasije je prikupio snage od 190
=== Liga naroda ===
Liga naroda se tek tad pokazala potpuno bespomoćnim u reakciji na talijansku invaziju, iako je u Deklaraciji od [[7. listopada]] [[1935.]] Italija proglašena agresorom, nikakve konkretne mjere nisu poduzete. Zapravo otpočelo se sa uvođenjem vrlo sporih i nedostatnih sankcija ([[Britanija]] i [[Francuska]] ih uopće nisu provodile, čak nisu blokirali [[Sueski kanal]] za prolaz talijanskih ratnih brodova).
Francuzi su i nadalje tragali za ''miroljubivim rješenjem spora''. Oni su iz strateških razloga željeli sačuvati neku vrst savezništva s Italijom, tako da se ona ne pridruži [[Treći Reich|Trećem Reichu]], slično se ponašala i [[Britanija]]. Od svih tadašnjih velikih sila jedino je [[SSSR]] zatražio uvođenje radikalnih sankcija Italiji, zabranom isporuke [[Nafta|nafte]]. Taj zahtjev je uznemirio Italiju te se ona obratila Francuskoj za pomoć, da se taj radikalni zahtjev odbaci u Društvu naroda. Francuska je lukavo zaključila da bi nešto mogla polučiti iz tog sukoba, pa je na brzinu skovala ''tajni plan o miroljubivom rješenju sukoba na Rogu Afrike'' i uz pomoć Britanije ga izložila zaraćenim stranama (Plan Hoare-Laval). Plan se sastojao od toga da bi njime polovica Etiopije bila ustupljena Italiji. Konkretno pokrajine [[Somali (regija)|Ogaden]], [[Tigraj (regija)|Tigraj]] kao i [[Amhara (regija)|Danakil]]. Zauzvrat bi Etiopija dobila jedan uzak koridor
U ozračju diplomatskih bitaka u [[Ženeva|Ženevi]], nastavljao se i rat u Etiopiji, pa su [[5. svibnja]] [[1936.]] godine, Talijani su zauzeli [[Adis Abeba|Adis Abebu]], a 9. svibnja je Mussolini objavio da je Abesinija konačno osvojena, iako je u tom trenutku još dobar dio Etiopije pružao otpor. Tako je Abesinija postala dio [[Talijanska Istočna Afrika|Talijanske Istočne Afrike]] sve do [[1941.]] godine, kada su talijanske legionare potisnule britanske snage.
|