Jerko Šimić: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m pravopisna
Redak 6:
| puno_ime =Dr. Jerko Jeronim Šimić
| pseudonim =
| rođenje = [[22. rujnaDrinovci]], [[1906.BiH]], [[Drinovci22. rujna]], [[BiH1906.]],
| smrt = [[27. lipnjaZagreb]], [[1992.Hrvatska]], [[Zagreb27. lipnja]], [[Hrvatska1992.]]
| zvanje =športski dužnosnik, odvjetnik, novinar i publicist
| nacionalnost =Hrvat
| razdoblje =
Redak 43:
Komunikativan, poliglot, pjevač, voditelj bogataških veselica, uvijek nasmiješen i srdačan postaje 1934. tajnik (pomoćnik [[Jozo Jakopić|Joze Jakopića]], glavnog tajnika) pa glavni tajnik te zatim i potpredsjednik [[1. HŠK Građanski Zagreb|"Građanskoga"]]. Zaslužan je za dolazak odličnih igrača i trenera koji su ga u 1930-im godinama učinili najboljim nogometnim klubom u tadašnjoj državi i među najboljima u [[Europa|Europi]], a sve su plaćali zagrebački bogataši.
 
Jerko Šimić i [[Šime Poduje]], integrativni, domoljubni [[Hrvati]], uzorno su promicali srdačno, bratsko prijateljstvo [[1. HŠK Građanski Zagreb|"Građanskog"]] i [[HNK Hajduk Split|"Hajduka"]], neraskidivu svezu hrvatskoga sjevera i hrvatskoga juga, pa ni jedan susret tih dvaju slavnih hrvatskih klubova nije prošao bez zajedničke svečane večere bez obzira na rezultat i mjesto odigravanja utakmice. Stekao je izniman ugled kao športski djelatnik (u drugoj polovici 1930-ih), redovito surađuje u zagrebačkim ''Ilustrovanim sportskim novostima'', organizira utakmice "Građanskog" (o trošku zagrebačkih bogataša) s najboljim europskim momčadima. Nakon osnutka [[Banovina Hrvatska|Banovine Hrvatske]] jedan je od utemeljitelja [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskoga nogometnog saveza]] (1939.), a djelovaobio je kao hrvatski nogometni izbornik na dvjema utakmicama (1940.).
 
U drugoj polovici 1930-ih, među svim poslovima i velikim obvezama, opterećivala su ga suđenja književnicima koji su skrivali književnu ostavštinu [[Antun Branko Šimić|A. B. Šimića]]. Nadajući se da će njih i Tatjanu sudski pravorijek (iz 1937.) primorati na predaju svih rukopisa, morao je zbog različitih odgoda s bratom Stankom čekati dogovorenu primopredaju sve do travnja 1941. Međutim, počeo je [[Drugi svjetski rat|rat]], primopredaja nije izvršena, a književnu ostavštinu komunisti su odnijeli iz Zagreba.