Cisterciti: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
|||
Redak 5:
== Cisterciti u Hrvata ==
U [[Hrvatska|Hrvatsku]] su došli [[1208.]] godine na poziv [[Ugarsko-hrvatska|hrvatsko-ugarskog]] kralja [[Andrija II.|Andrije II.]], te u [[Topusko]]m osnovali cistercitsku [[cistercitski samostan i opatija u Topuskom|opatiju]]. U 13. stoljeću još su osnovane [[cistercitska opatija u Kutjevu|opatije]] u [[Kutjevo|Kutjevu]] i u [[Zagreb]]u na [[cistercitska opatija u Zagrebu na Dolcu|Dolcu]]. Zasluga cistercita je stvaranje najstarijeg hrvatskog terroira, koji su u [[Kutjevo (terroir)|Kutjevu]] počeli proizvoditi vino u 13. stoljeću. [[Graševina]] nije odmah bila prva, nego se vremenom vidjelo da je graševina sorta grožđa koja u Kutjevu najbolje uspijeva.<ref name=plava-Mirošević>[https://plavakamenica.hr/2020/01/05/intervju-dr-nikola-mirosevic-hrvatska-bi-trebala-dobiti-svoje-grand-i-premier-cru-polozaje/ Kult Plave kamenice] ''INTERVJU Dr. Nikola Mirošević: Hrvatska bi trebala dobiti svoje grand i premier cru položaje'' 5. siječnja 2020. (pristupljeno 20. siječnja 2020.)</ref> Sredinom 16. stoljeća cisterciti nestaju iz hrvatskih krajeva.
Od 1982. do 2007. godine postojala je [[cisterciti u Jastrebarskom|cistercitska]] zajednica u [[franjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije u Jastrebarskom|franjevačkom samostanu]] u [[Jastrebarsko]]m, pod pokroviteljstvom cistercitske opatije [[cistercitska opatija Wettingen-Mehrerau]] iz Bregenza na Bodenskom jezeru u Austriji.
| |||