Inačica od 22. siječnja 2020. u 20:41 uredi 213.172.225.60 (razgovor) Ispravljena slovna pogrješka Oznake: mobilni uređaj mobilna aplikacija Android ← Starija izmjena		Inačica od 22. siječnja 2020. u 20:42 uredi ukloni ovu izmjenu Franjo Josip (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.964 edits m uklanjanje izmjene 5421274 suradnika 213.172.225.60 (razgovor) Oznaka: uklanjanje Novija izmjena →
Redak 3: [[datoteka:Papyrus.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer teksta na papirusu.]] [[datoteka:Letter on Papyrus.jpg\|mini\|desno\|300px\|Primjer službenog pisma na papirusu iz 3. stoljeća pr. Kr.]] [[datoteka:Letter on Papyrus.jpg\|mini\|desno\|300px\|Przala se u tanke listove koji su se slagali jedan uz drugi, a potom se preko toga prvoga slagao poprečno drugi sloj. Uzdužni listovi bili su dugački oko 1 [[metar]], a poprečni 20 do 30 [[centimetar]]a. Tako dobiveni list čvrsto se [[preša]]o. Na nj su se lijepili drugi listovi pa se dobivala vrpca dugačka nekoliko metara. Površina lista potom se glačala i sušila, i tada je papirus bio spreman za uporabu. Na papirusu se pisalo pisaljkom od zašiljene [[Trska\|trstike]] ([[kalamus]]) crnom i crvenom bojom. [[Knjiga]] od papirusa imala je oblik [[svitak\|svitka]] (grč. ''τόμος'', lat. ''volumen'') i na njoj se najčešće pisalo samo na unutrašnjoj strani vrpce, i to u stupcima (lat. ''paginae'') napisanima okomito u odnosu na duljinu svitka.▼ [[datoteka:Egypt.Papyrus.01.jpg\|mini\|desno\|300px\|''[[Knjiga mrtvih]]'' iz drevnog Egipta pisana na papirusu.]] {{dz}} ▲'''Papirus''' ([[~~datoteka:Letter~~Latinski onjezik\|lat]]. ~~Papyrus~~''papyrus'' od [[Grčki jezik\|grč]].~~jpg~~ ''πάπυρος'') je pisaći [[materijal]] u [[Antika\|~~mini~~antičkim civilizacijama]] [[Bliski istok\|~~desno~~Bliskog istoka]] i [[Sredozemlje\|~~300px~~Sredozemlja]] te u ranim stoljećima [[srednji vijek\|~~Przala~~srednjega vijeka]] u [[Europa\|Europi]]. Pravio se od srčike močvarne biljke [[Papirus (botanika)\|papirus]] (lat. ''Cyperus papyrus''), koja je rasla u [[Donji Egipat\|Donjem Egiptu]]. Po opisu [[Plinije Stariji\|Plinija Starijega]] (''Prirodoslovlje'', XIII), srčika stabljike, i to onoga njezina dijela koji se nalazio pod [[voda\|vodom]], rezala se u tanke listove koji su se slagali jedan uz drugi, a potom se preko toga prvoga slagao poprečno drugi sloj. Uzdužni listovi bili su dugački oko 1 [[metar]], a poprečni 20 do 30 [[centimetar]]a. Tako dobiveni list čvrsto se [[preša]]o. Na nj su se lijepili drugi listovi pa se dobivala vrpca dugačka nekoliko metara. Površina lista potom se glačala i sušila, i tada je papirus bio spreman za uporabu. Na papirusu se pisalo pisaljkom od zašiljene [[Trska\|trstike]] ([[kalamus]]) crnom i crvenom bojom. [[Knjiga]] od papirusa imala je oblik [[svitak\|svitka]] (grč. ''τόμος'', lat. ''volumen'') i na njoj se najčešće pisalo samo na unutrašnjoj strani vrpce, i to u stupcima (lat. ''paginae'') napisanima okomito u odnosu na duljinu svitka. U samom [[Drevni Egipat\|drevnom Egiptu]] papirus se koristio u doba [[faraon]]skih [[dinastija]]. Izvozio se u [[Stara Grčka\|grčke zemlje]], a potom i u [[Antički Rim\|Rim]], te u sve druge zemlje Sredozemlja. Za pisanje grčkih tekstova u Egiptu se papirus koristio sve do 8. stoljeća, a [[Tehnologija u srednjovjekovnom islamskom svijetu\|Arapi]] su ga koristili i do 10. stoljeća. U nekim europskim zemljama (na primjer u [[Rimska kurija\|Rimskoj kuriji]]) koristio se do 11. stoljeća. Istisnuo ga je iz uporabe trajniji [[pergament]], a u arapskom svijetu sve veća proizvodnja [[papir]]a. Sačuvalo se mnogo knjiga i isprava od papirusa, i to u Egiptu (vrlo rijetko i u drugim zemljama). [[Znanost]] koja se bavi čitanjem, datiranjem, interpretacijom i sadržajem papirusnih svitaka zove se papirologija. <ref> '''papirus''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46544] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

Papirus: razlika između inačica