Fotonaponska ploča: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 3 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
Nema sažetka uređivanja |
||
Redak 2:
[[Datoteka:SolarpanelBp.JPG|mini|desno|250px|Fotonaponska ploča se sastoji od grupe fotonaponska članaka.]]
[[Datoteka:Photoelectric effect.png|mini|desno|250px|Prikaz fotoelektričnog učinka ili fotoefekta.]]
[[Datoteka:ROSSA.jpg|mini|desno|250px|[[Solarni paneli na svemirskim letjelicama|Fotonaponske ploče]] na [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodnoj svemirskoj postaji]].]]
[[Datoteka:Photovoltaic panel at the National Solar Energy Center in Israel.jpg|mini|desno|250px|Polikristalni fotonaponski članci se spajaju zajedno u fotonaponsku ploču.]]
[[Datoteka:solar cell.png|mini|desno|250px|Fotonaponski članak izrađen od pločice monokristalnog silicija]]
Redak 22:
==Povijest==
[[Fotoelektrični učinak]] ili '''fotoefekt''' počeo je 1839. promatrati Alexandre-Edmond Becquerel i na početku 20. stoljeća bio je predmetom mnogih istraživanja. Jedina [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelova nagrada]] koju je dobio [[Albert Einstein]] bila je za istraživanje fotoefekta. 1954. su Bell Labs u [[SAD]]-u predstavili prvi fotonaponski članak, koji je stvarao upotrebljivu količinu električne energije, a do 1958. počelo je ugrađivanje u komercijalne aplikacije (osobito za [[Solarni paneli na svemirskim letjelicama|svemirski]] program).
Do kraja 2009., u svijetu je instalirano blizu 23 [[vat|GW]] fotonaponskih sustava. U ugradnji fotonaponskih sustava prednjači [[Europa]] u kojoj je instalirano 16 GW i koja obuhvaća oko 70 % ukupno ugrađenih sustava, zatim slijedi [[Japan]] sa 2,6 GW, SAD sa 1,6 GW i ostalo otpada na ostatak svijeta. Europsko udruženje industrije fotonapona ili EPIA ([[Engleski jezik|engl]]. ''European Photovoltaic Industry Association''), koje broji preko 200 tvrtki u svijetu koje se bave industrijom fotonaponske tehnologije (95 % europskih tvrtki, odnosno 80 % svjetskih), dalo je jasnu poruku i predviđanja do 2014. godine s pogledom i do 2020. odnosno 2040. godine. EPIA predviđa (a sve što su do sada prognozirali, uveliko se i nadmašilo) da će sunčeva [[Fotovoltaici|fotonaponska tehnologija]] do 2020. pokriti 12 % potrošnje električne energije u [[Europska unija|Europskoj Uniji]], a 2040. godine čak 28 %.
Redak 49:
===Galij arsenidne GaAs ploče===
Galij arsenid je poluvodič napravljen iz mješavine [[galij]]a Ga i [[arsen]]a As. Pogodan je za upotrebu u višeslojnim i visoko učinkovitim pločama. Širina zabranjene vrpce (engl. ''band gap'') je pogodna za jednoslojne sunčeve članke. Ima visoku apsorpciju, pa je potrebna debljina od samo nekoliko [[metar|mikrometara]] da bi apsorbirao sunčeve zrake. Relativno je neosjetljiv na toplinu u usporedbi sa silicijevim pločama, te na zračenja. Zbog visoke cijene koristi se u svemirskim programima i u [[sustav s koncentriranim zračenjem|sustavima s koncentriranim zračenjem]], gdje se štedi na člancima. Projekti koncentriranog zračenja su još u razdoblju istraživanja. Galij [[indij]]um
===Kadmij telurijeve CdTe ploče===
| |||