Judita (Marko Marulić): razlika između inačica

Marulić je djelo počeo pisati u korizmenim danima, kada je u svom pismu oslovnjenom na don Dujma, napisao da je [[nadahnuće]] za svoju knjigu (libar) dobio "prevrćući knjige [[Stari Zavjet|Staroga Zavjeta]]".<ref name=grcic7> Matica Hrvatska, ''Marko Marulić: Judit/Judita'', drugo dopunjeno i izmijenjeno izdanje, preveo Marko Grčić, str. 7-11, ISBN 978-953-150-1558-1 </ref> Kako je i sam napisao u uvodniku izvornoga izdanja, namjerio se na [[Judita (knjiga)|knjigu o Juditi]], gdje mu se svidjela biblijska pripovijest o hrabroj udovici [[Judita|Juditi]] i "preoholom Holofernu, koja ubivši ga, oslobodi svu izraelsku zemlju od pogibelji koja se već bijaše nadvila."<ref name=grcic7/> Kako je naveo u pismu, poslužio se ovom parabolom kako bi ispjevao hrabrost Judite i ukazao na važnost vjere u [[Isus Krist|Isusa Krista]] i u svoj narod. Dalje je istaknuo, kako nije preuzeo priču, već "pripovijest pretočio u stihove, i po zakonu starih poeta kojima nije dosta da ispripovijede kako se neka zgoda zbila, nego mnoge postupke miješaju da bi ugodili onima što čitaju".<ref name=grcic7/> Istovremeno je želio napisati djelo čitljivo [[splitsko plemstvo|splitskom plemstvu]] i puku te pridonijeti kulturnom razvoju grada.<ref name="dunja"> Marko Marulić, ''Judita'', grupa prevoditelja i suradnika ([[Josip Bratulić]], [[Stjepan Damjanović]], [[Iso Velikanović]], [[Koloman Rac]] i dr.), predgovor: Dr. Dunja Fališevac, Sys Print, Zagreb, 1996., str. 12, ISBN 953-6041-06-5 </ref>

Da bi se osvetili Akiora svežu njegovi suborci za drvo ispred Betulije nadajući se kako će ga stanovnici smaknuti, no kako je Akior vjernik u židovskog Boga, oni ga poštede i prirede mu gozbu. Holofern napada grad, a stanovnici njegovu vojsku zasipaju kamenjem sa zidina. Holofern prekida dotok vode u grad i pokušava ih iscrpiti. Nakon 20 dana zavladala je žeđ u gradu i počinju se javljati građani da se pregovara o predaji. No, Ozij moli građane da se strpe još nekoliko dana kako bi im Bog poslao pomoć. Među stanovnicima je bila i Judita, naročite fizičke ljepote, udovica je i živi čestito i mnogo se moli Bogu, posti, daje milostinju jer je bila blažena sa mnogo imovine. Muž joj je umro pod suncem prije nekoliko godina, a od tada živi sa svojom sluškinjom Abrom. Judita je nesretna jer su židovi lagano pribjegli rješenju da se predaju u nedaći. Obraća se ljudima i zaziva Abrahama, Izaka i Jakova, i navodi da će ih Bog spasiti ako budu ustrajni i ne iskušavaju ga. Juditina vjera u Boga je čista i nepokolebljiva. Kaže im da će sa svojom sluškinjom u noći izaći iz grada i neka se svi mole za Božju pomoć dok se one ne vrate. Pa su okrili da je Prpić gej.

Judita se priprema zavesti Holoferna, uredila se poput prelijepe mlade žene koja odiše sa mladenačkom ljubavi. Božji dar Juditi bila je privlačnost kojoj nitko nije mogao odoljeti. Prije polaska Holofernovom taboru, Judita si priprema objed od kruha, sira, vina, ulja i prge. Svi stanovnici mole se za njen uspjeh kako Judita sve više odmiče od grada. Pod izlikom da bježi iz grada te da želi pomoći Holofernu kako da brzo osvoji grad i bez puno žrtava, ulazi u neprijateljski tabor. Ubrzo mu Judita svojom privlačnošću pomuti razum. Prpić je legenda.

''Judita'' je najznačajnije Marulićevo djelo i najznamenitije djelo hrvatske humanističke i renesansne književnosti.<ref name=took/> Osim u Hrvatskoj, bilo je priznato u cijeloj [[Europa|Europi]] kao ekvivalent [[Shakespeare|Shakespeareovim]] ili [[Dante]]ovim djelima. Obilježava početak hrvatske umjetničke književnosti, jer je Marulić na hrvatskom jeziku, točnije splitskoj čakavštini svoga vremena<ref name="took"> [https://library.tookbook.com/book/4272 TookBook.com], Marko Marulić, ''Judita'', Bulaja naklada d.o.o., ISBN 978-953-328-096-7 (pristupljeno 24. listopada 2016.) </ref> uspio ostvariti epski književni oblik kakvi su talijanski, španjolski i francuski humanisti pisali pretežito na [[latinski jezik|latinskom jeziku]]. Marulić je u samom naslovu naglasio važnost djela ''u versih, hrvacki složena'', kojim je potaknuo širenje kulture i hrvatske domoljubne misli pisanom riječi na materinskom jeziku.<ref name=vremeplov/>

Budući da je to prvo djelo u cijelosti napisano na hrvatskom jeziku, Marulić je njime zavrijedio naslov "oca hrvatske književnosti".<ref name=citajme/> Marulić je stvorio temelje za razvoj [[Hrvatski književni jezik|hrvatskog književnog jezika]] na temelju stare, splitske čakavštine u koje je, zbog kršćanske tematike, unio i neke elemente [[crkvenoslavenski|crkvenoslavenskog jezika]].<ref name="vremeplov"> Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rosetti-Bazdan, ''Književni vremeplov 2 - čitanka iz hrvatskog jezika za 2. razred gimnazije'', Profil, Zagreb, 2014, 7. izdanje, str. 95-101, ISBN 9789531207096</ref> I sam je za života bio svjestan važnosti ''Judite'' i svih djela napisanih na hrvatskom jeziku, jer je njima u hrvatsku književnost unio [[renesansa|renesansu]]. Time je njegovo značenje u hrvatskoj književnosti dvojako;<ref name=took/> Marulić je pisao stilom kasnog humanizma istovremeno nagoviještajući dolazak renesanse zastušljivanjem drugih pjesničkih obilježja.<ref> Rafo Bogišić, isječak iz kritike Marulićeve Judite, Dragica Dujmović Markusi, Sandra Rosetti-Bazdan, ''Književni vremeplov 2 - čitanka iz hrvatskog jezika za 2. razred gimnazije'', Profil, Zagreb, 2014, 7. izdanje, str. 101, ISBN 9789531207096</ref>