Uran: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Redak 39:
}}
 
'''Uran''' je sedmi po redu [[planet]] od [[Sunce|Sunca]], na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]. To je prvi planet koji je bio otkriven [[teleskop]]om ([[William Herschel]], 1781.). Ime je dobio po [[Uran (mitologija)|Uranu]], bogu neba i ocu [[Titan (mitologija)|Titan]]a u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]]. Od Zemlje je veći oko 4 puta, a masivniji oko 14,5 puta. Zbog brze vrtnje je blago spljošten. Suprotno uvriježenom urbanom mitu nastalom iz krivo sintetiziranih prvih fotografija Voyagera 2, Uran nije ni zelen ni cijan boje, nego svijetlo plave boje koju uzrokuje kombinacija tragova metana i [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] svjetlosti. [[Antika|Antički narodi]] nisu znali za Uran jer je na rubu vidljivosti golog oka čak i u najpovoljnijim uvjetima noćnog neba. Tijekom [[opozicija (astronomija)|opozicije]] sjaj mu dostigne [[prividna magnituda|prividnu magnitudu]] +5,8. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vidi kao pločica kutnog promjera 4[[lučna sekunda|"]].Tijelo mu je splošteno, ekvatorski mu je promjer 51 118 km, oko četiri puta veći od Zemljina, a polarni 49 946 km. Masa mu je 14,5 puta veća od Zemljine, gušći je od vode 1,27 puta. Ekvator mu je otklonjen od ravnine staze za 97,8°, te mu je os vrtnje gotovo polegnuta u ravnini staze. Zbog toga mu se redoslijed godišnjih doba bitno razlikuje od redoslijeda ostalih planeta: četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto jedno od polarnih područja, kada se izmjena dana i noći zbiva jedino u području ekvatora, sa Suncem nisko pri horizontu. Drugu četvrtinu godine prema Suncu je okrenuto ekvatorsko područje, s brzom izmjenom dana i noći, itd. Iako ekvator nije stalno osunčan, temperatura na Uranu najviša je u ekvatorskom području.<ref name=":0" />
'''Uran''' je sedmi po redu [[planet]] od [[Sunce|Sunca]], na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 [[astronomska jedinica|astronomskih jedinica]]. To je prvi planet koji je bio otkriven [[teleskop]]om ([[William Herschel]], 1781.).
 
Ime je dobio po [[Uran (mitologija)|Uranu]], bogu neba i ocu [[Titan (mitologija)|Titan]]a u [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]].
 
Od Zemlje je veći oko 4 puta, a masivniji oko 14,5 puta. Zbog brze vrtnje je blago spljošten.
 
Suprotno uvriježenom urbanom mitu nastalom iz krivo sintetiziranih prvih fotografija Voyagera 2, Uran nije ni zelen ni cijan boje, nego svijetlo plave boje koju uzrokuje kombinacija tragova metana i [[Rayleighovo raspršenje|Rayleighovog raspršenja]] svjetlosti.
 
[[Antika|Antički narodi]] nisu znali za Uran jer je na rubu vidljivosti golog oka čak i u najpovoljnijim uvjetima noćnog neba. Tijekom [[opozicija (astronomija)|opozicije]] sjaj mu dostigne [[prividna magnituda|prividnu magnitudu]] +5,8. Sa Zemlje se u najboljem slučaju vidi kao pločica kutnog promjera 4[[lučna sekunda|"]].
 
== Fizička svojstva ==
Line 110 ⟶ 102:
== Povijest ljudskog istraživanja ==
 
Uran je prvi planet otkriven u moderno doba. To je prvi planet koji je bio otkriven teleskopom.<ref name=":0">{{Citiranje časopisa|title=Uran {{!}} Hrvatska enciklopedija|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=63293|accessdate=2020-01-25}}</ref> Otkrio ga je [[William Herschel]], glazbenik koji je postao astronom amater, za vrijeme sustavnog pretraživanja neba, 13. ožujka 1781. godine. Herschel je u početku mislio da je ugledao [[komet]].
 
Zbog toga što je na granici vidljivosti golim okom, Uran je viđen nekoliko puta prije, ali je bio uvršten u karte kao obična zvijezda. [[John Flamsteed]] ga je 1690. katalogizirao kao ''34 Tauri'' (34 Bika).
Line 123 ⟶ 115:
 
U novije vrijeme se ponovno, uz pomoć starih Voyagerovih fotografija, te promatranja modernim teleskopima, otkrivaju novi Uranovi sateliti. Tako su 1997. godine otkriveni Caliban i Sycorax (Gladman), a 1999. Prospero (Holman), Setebos (Kavelaars) i Stephano (Karkoscha).
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
== Vanjske poveznice ==