|
'''Josip Prudeus''' ([[Samobor]], [[književnost u 1944.|1944.]]) - [[25. siječnja]] [[književnost u 2020.|2020.]]), hrvatski književnik, [[dječji pisac]], [[pjesnik]], po struci učitelj hrvatskog jezika i povijesti, tiskovni i radijski [[novinar]], promidžbeni djelatnik.<ref name=DHK>[http://dhk.hr/novosti/detaljnije/preminuo-josip-prudeus Društvo hrvatskih književnika] ''Preminuo Josip Prudeus'' 27. siječnja 2020. (pristupljeno 28. siječnja 2020.)</ref>
{{ {{#ifeq:|{{void}}|void|subst!}}|CBris[[Kategorija:Potrebno dodati subst:]]}}
{{copyright?|http://www.radiosamobor.hr/2020/01/25/otisao-je-ucitelj-pjesnik-knjizevnik-novinar-i-veliki-covjek-josip-joza-prudeus/|datum=11. veljače 2020.}}
'''Josip Prudeus''', najprije učitelj, a “pjesnik pod malim odmorom” – kako je sam za sebe volio govoriti, te književnik i novinar, rođen je u Samoboru 21. ožujka 1944. godine u kući na uglu Zagrebačke i Perkovčeve ulice, od oca Ivana i majke Milke rođene Runtas. Iako rođeni i kršteni Samoborac, poradi neprilika nakon tzv. “preokreta”, s roditeljima napušta zavičaj te osnovnu školu i gimnaziju pohađa u Slavonskom Brodu, gdje je i diplomirao na Pedagoškoj akademiji. Kao nastavnik službovao je u osnovnim školama u Slavonskom Brodu, Sibinju, Rabu i Samoboru – u koji se “ipak” vraća, kako bi mu vratio “zavičajni dug”. U Samoboru je radio u tri osnovne škole: Samobor, Bogumila Tonija i Milana Langa, no surađivao je sa svima. Radio je kao član brojnih prosudbenih povjerenstava Lidrana i drugih literarnih natjecanja. Svoj učiteljski radni vijek završio je u Osnovnoj školi Samobor, kojoj je darovao životnu zbirku: 380 slika, 230 keramika, 80 batika, 500 DVD-a i 3000 knjiga.
== Životopis ==
'''Josip Prudeus''' također je 33 godine radio kao mentor darovitim učenicima u Školi dječjeg stvaralaštva u Novalji i Novigradu, a zadnjih je 18 godina bio imenovan za glavnog
Rodio se u Samoboru. Diplomirao na PA u Slavonskom Brodu. Učiteljevao u Slavonskom Brodu, Sibinju Rabu, Bregani, Gradanjcima, Noršić Selu i Samoboru. Radio je kao novinar na [[Radio Samobor]]u, bio voditeljem Centra za kulturu pri NS, te bio prvi pročelnik za društvene djelatnosti (1991.) u Samoboru. Utemeljio je Večeri hrvatske ljubavne poezije [[Vrazova Ljubica]] (1989.) koja je postala tradicionalno lipanjsko okupljanje poštovatelja ljubavnih stihova – stvaratelja i slušatelja. Bio je utemeljiteljem i prvim urednikom programa za djecu i mladež [[Hrvatski katolički radio|Hrvatskog katoličkog radija]]. Jedan od utemeljitelja Škole dječjeg stvaralaštva - škole za darovite učenike hrvatskih osnovnih škola gdje je radio 33 godine. Odlukom Ministarstva prosvjete RH imenovan bio je imenovan glavnim koordinatorom rada [[Novigradsko proljeće|Novigradskog proljeća]]. Tijekom rata, sudionikom Škole mira u Mrkoplju). Novinarstvom se bavio od 1968. godine. Članke je objavio u Vjesniku, Večernjem listu, Novom listu, Telegramu, Brodskom listu, Samoborskom listu, Samoborskim novinama, Imotskoj krajini, Vukovarskom listu, Radio Zagrebu, Radio Rijeci, Radio Puli, Radio Splitu, Radio Brodu, Radio Samoboru, Kerempuhu, Paradoksu, Čvorku, Glasu Samobora, Našem Samoboru, Glasu koncila, Kani, [[Hrvatski književni list|Hrvatskome književnom listu]] (1966.), [[Hrvatski tjednik|Hrvatskom tjedniku]] (1971.) i [[Hrvatsko slovo|Hrvatskom slovu]]. Za djecu je pisao i objavljivao radove od 1965. god. u Modroj lasti, Smibu, Galebu, Radosti, Pogledu te na radijskim postajama Zagreb, Sljeme, HKR, Sarajevo. Radovima je zastupljen u hrvatskim [[udžbenik|udžbenicima]]; [[čitanka]]ma, [[pjevanka]]ma ili radnim bilježnicama. Autor je predložaka za 4 hrvatske mise koje uglazbiše mo. [[Josip Degl'Ivellio]], [[Željko Bradić]] i [[Alan Kljajić]], libreta za hrvatsku rodoljubavno-ljubavnu operu ''[[Samo san]]'' (uglazbio [[Alan Klajić]]); [[pasionsko skazanje|pasionskog skazanja]] Dizma i Gesta. Napisao je pjesme od kojih je oko 150 uglazbljeno, a skladali su ih, između ostalih, Željko Bradić, Arsen Dedić, Siniša Leopold, Pero Gotovac, Emilio Kutleša, Nikica Kalođera, Mirjana Žužić, Mario Mihaljević i Tomislav Jozić, fra Petar Kinderić, Marijan Mlakar, Julije Njikoš. Kao promidžbeni djelatnik, autor je stotine televizijskih spotova, radio poruka, oglasa, povelja, diploma, slogana i imena; Vatreni, Boroleta, Borosana, Startas, Trinam, Dorina, Mleko z bregov, Bonko, Vupik, Voćko, Dona, Domaće je domaće, Piće naše mladosti, Voće koje teče, „[[Kad je piješ osjećaš se bolje]]“ tv-spot kiselica za koju je nagrađen i na međunarodnom festivalu u Cannesu. Odlaskom u mirovinu darovao je sve što je četvrt stoljeća skupljao u ''Zbirku za korist i radost mnogima'' postavljenu u OŠ Samobor, u kojoj je pored ostaloga oko 380 slika, 230 keramika , 80 batika, 500 DVD-ova, približno 3000 knjiga i dr.
Umro je 25. siječnja. Misa zadušnica održat će se u Franjevačkoj crkvi Marijina uznesenja u Samoboru u subotu 1. veljače 2020. godine.<ref name=DHK/>
== Djela ==
koordinatora Škole, u čiji je rad uvrstio i mnoge druge kreativne Samoborce kao mentore. I to je bila NJEGOVA ŠKOLA ZA ŽIVOT! Radio je i na Radio Samoboru, u Narodnom sveučilištu Samobor, a 1991. godine bio je i gradski pročelnik za društvene djelatnosti.
Opus djela obuhvaća:<ref name=DHK/>
*Izmiren sa sobom,
*Opomena I., zbirka pjesama
*Opomena II, zbirka pjesama
*Čuj nas Majko, proza ( prevedeno na hr. tal. eng. njem.)
*Petnaesti kamen, zbirka pjesama
*Kameno klecalo, zbirka pjesama
*Mala obljetnica velikih događanja , proza
*Samoborci u Domovinskom ratu, proza
*Mir tebi, proza (prevedeno na hr., tal., eng., njem.)
*Drveće, slikovnica
*Više manja zanimljiva zanimanja, slikovnica
*Skoroskop, slikovnica
*Geza, proza
*Vinjani , proza
*Ad Deum, proza
*Pisma neposlana, zbirka pjesama
*Međugorje, proza
*Alojzije Stepinac, slikovnica
*A na stazi ja, proza
*Poslana u vjetar, zbirka pjesama
*Dvadeset godina dobrorodnog rada, proza
*Onak z duše v srčeko. zbirka pjesama
*Urednik ili predgovornik brojnim književnim i likovnim izdanjima.
*Suradnik u više monografija (Okić, Hrvatska vina, Kušlec za pušlec...)
Uvršten u antologije hrvatske poezije: haiku, uskršnje, ljubavne, duhovne.
== Nagrade ==
'''Josip Prudeus''' autor je brojnih scenarija za koncerte samoborskih, ali i mnogih amaterskih društava izvan Samobora. Autor je imena kafića Tin, Slastičarnice U prolazu te priredbi Dar pod bor, Blagdanski zvuci, Koncert pod rascvalim kestenima i Samobor kiti bor.
Primio je brojne nagrade. Ističu se Nagrada za životno djelo Grada Samobora, (2004.); Državna nagrada, odlukom Hrvatskog sabora - [[Nagrada Ivan Filipović|Ivan Filipović]] za životno djelo; Povelju papa Benedikta XVI. za 60 godina ministriranja ( 2008.) i Povelju pape Franje za književno stvaralaštvo duhovnog nadahnuća.<ref name=DHK/>
== Izvori ==
'''Josip Prudeus''', učitelj, pjesnik, književnik, novinar, no, najprije – čovjek, vjeran sebi i vjeran Bogu, 2008. godine dobio je povelju pape Benedikta XVI. za 60 godina ministriranja. Autor je mnogih misa, litanija i skladbi posvećenih svecima i mučenicima katoličke crkve, između ostaloga, autor je Hrvatske pučke mise u čast blaženog Alojzija Stepinca i svečane pjesme svetoj Anastaziji – zaštitnici Samobora.
{{izvori}}
{{GLAVNIRASPORED:Prudeus, Josip}}
'''Josip Prudeus''' bio je član Društva hrvatskih književnika. Uvršten je u Antologiju hrvatske haiku poezije, Antologiju hrvatske usrkšnje poezije, Antologiju hrvatske ljubavne poezije, Antologiju 800 godina Franje Asiškoga, Antologiju haiku Ivanić Grada, zastupljen je pjesmama u zbornicima: Ljubica, Pri svetem Mihalu, Zelinskim bregima i mnogim drugim zbirkama pjesama.
[[Kategorija:Životopisi, Samobor]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari]]
'''Josip Prudeus''' je bio član Ogranka Matice hrvatske u Samoboru, svojim je talentom i radom uvelike doprinio očuvanju kulturne baštine i razvitku samoborskog pjesništva. S ljubavlju je pratio i podupirao mnogobrojna kulturna događanja. Na Jožin rođendan i imendan, 21. ožujka 2015. godine, Ogranak Matice hrvatske u Samoboru je u čast '''Josipa Prudeusa''' u suradnji s Gradskom knjižnicom Samobor, Tamburaškim društvom Ferdo Livadić i Pučkim otvorenim učilištem Samobor organizirao “Josipovo s Jožom”, na kojem su sudjelovali mnogobrojni umjetnici, prijatelji i suradnici s kojima je Joža surađivao tijekom svog bogatog stvaralačkog života.
[[Kategorija:Hrvatski pisci za djecu]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
'''Josip Prudeus''' bio je i urednik mnogim izdanjima: Ljubica, Samobor opisan srcem, predgovornik brojnim likovnim katalozima i književnim izdanjima. U samoborskom tisku pisao je punih 25 godina – ponekad kao Josip, a ponekad kao Ivek iz Langove, Štef zi Starogradske, Vladek z Vrhovčaka… Od 1965. godine svoje je radove objavljivao u Modroj lasti, Smibu, Galebu, Radosti, Pogledu te u tom smislu surađivao s radio postajama Zagreb, Sljeme, Sarajevo. Utemeljio je program za djecu i mladež na Hrvatskom katoličkom radiju te je kao urednik ustrojio program od 17 raznovrsnih emisija. Radeći na HKR-u uspostavio je suradnju sa 135 hrvatskih škola.
U svom bogatom i opsežnom djelovanju, '''Josip Prudeus''' stvorio je stotine pjesama i priča za djecu, mladež i odrasle. Autor je i mnogih slikovnica, u čijoj je izradi surađivao s akademskim slikarom Branimirom Dorotićem.
'''Josip Prudeus''' jedan je od utemeljitelja Večeri hrvatske ljubavne poezije na Ljubičinom grobu i urednik prvih zbirki ljubavnih pjesama hrvatskih književnika “Ljubica”.
'''Josip Prudeus''' autor je naziva “Ponosnica” za branitelje, pisao je ratne reportaže, tijekom Domovinskog rata pokrenuo je akciju “Samobor otvara srce” za Hrvatski Ćuntić, u kojoj je sakupljeno 6000 knjiga za spaljenu franjevačku knjižnicu.
'''Josip Prudeus''' autor je imena “Vatreni” za hrvatsku nogometnu reprezentaciju.
'''Josip Prudeus''' inicijator je i sudionik postavljanja mnogih spomen – obilježja, suimenovatelj samoborskih ulica, inicijator obnove samoborske Kalvarije, scenarist filmova o Samoboru, autor pjesama u mjuziklu Lady Šram, aktivni sudionik Samoborskog fašnika koji je osmislio i uveo fašnički lik Štefa Fiškala, sudionik mnogobrojnih festivala. Joža je sudjelovao na 18 Krapinskih festivala, gdje je osvojio i 1. nagradu za tekst o Samoborčeku. Također je bio autor scenarija za grupu Magazin, autor tekstova za sarajevsku Olimpijadu i Univerzijadu u Zagrebu. Na festivalu promidžbe u Canesu nagrađen je za TV spot “Jamnička”.
'''Josip Prudeus''' je 2004. godine dobio nagradu za životno djelo Grada Samobora, a 2009. godine, odlukom Hrvatskog sabora, dobio je državnu nagradu Ivan Filipović za životno djelo.
'''Josip Prudeus''' o Samoboru je napisao sedamdesetak pjesama od kojih su mnoge i uglazbljene. Do listopada 2013. godine uglazbljeno je ukupno 156 Jožinih pjesma, a skladali su ih mnogi: Željko Bradić, Arsen Dedić, Siniša Leopold, Pero Gotovac, Emilio Kutleša, Nikica Kalogjera, Josip Degl Ivellio, Vlado Kos, Julije Njikoš, Igor Jaić, Željko Luka Balvan, Miroslav Berta, Sjepan Srpak, Marijan Makar, Mirjana Žužić, Mario Mihaljević i Tomislav Jozić.
|
