Nuklearno oružje: razlika između inačica

Obrisana 7.493 bajta ,  prije 2 godine
Zamijenjen sadržaj stranice s »mini|250px|Oblak oblika gljive nastao nakon bacanja atomske bombe na Nagasaki u [[Japanu 1945. godine diže se u visinu od 18...«
(uklanjanje izmjene 5257783 suradnika 213.149.62.37 (razgovor))
Oznaka: uklanjanje
(Zamijenjen sadržaj stranice s »mini|250px|Oblak oblika gljive nastao nakon bacanja atomske bombe na Nagasaki u [[Japanu 1945. godine diže se u visinu od 18...«)
Oznake: zamijenjeno preko 90 % teksta VisualEditor blanking
[[Datoteka:Nagasakibomb.jpg|mini|250px|Oblak oblika gljive nastao nakon bacanja atomske bombe na Nagasaki u [[Japan]]u [[1945.]] godine diže se u visinu od 18 kilometara iznad [[hipocentar|hipocentra]].]]
 
<br />
'''Nuklearno oružje''' je [[oružje]] čija razorna snaga potječe od [[nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]], bilo od [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]] ili od mnogo jače [[fuzija|fuzije]]. Kao rezultat, čak i nuklearno oružje sa relativno malim učinkom je značajno jače od najjačeg kovencionalnog [[eksploziv]]a, takvo je oružje sposobno uništiti ili ozbiljno onesposobiti cijeli grad.
 
U povijesti ratovanja, nuklearna oružja korištena su samo dva puta, oba puta tijekom zadnjih dana [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Prvi događaj dogodio se ujutro [[6. kolovoza]] [[1945]]. godine, kada su [[SAD]] bacile [[uranij]]ski eksplozivni uređaj čije je šifrirano ime bilo ''Little Boy'' ("mali dječak") na [[Japan]]ski grad [[Hiroshima|Hiroshimu]]. Drugi događaj odigrao se tri dana kasnije kada je [[plutonij]]ski uređaj implozijskog tipa, koji je imao šifrirano ime ''Fat Man'' ("debeli čovjek"), bačen na grad [[Nagasaki]]. Pitanje opravdanosti upotrebe ovih oružja, koja je rezultirala trenutnom smrću oko 100 000 do 200 000 pojedinaca (većinom civila), ali i još više naknadno od posljedica radijacije, bilo je i ostaje kontroverzno. Jedni su optuživali da su to bila nepotrebna djela masovnog ubijanja, dok su drugi tvrdili da su oni maksimalno smanjili žrtve na objema stranama tako što su ubrzali kraj rata.
 
Od tada, nuklearna oružja bila su detonirana više od dvije tisuće puta zbog [[nuklearni test|testiranja]] i demonstracijskih svrha. Jedine poznate zemlje koje su detonirale takvo oružje su [[SAD]], [[Sovjetski Savez]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Narodna Republika Kina]], [[Indija]] i [[Pakistan]]. Ove zemlje su deklarirane nuklearne sile (zajedno sa [[Rusija|Rusijom]] koja je naslijedila oružje nakon raspada Sovjetskog Saveza).
 
Mnogobrojne druge zemlje možda posjeduju nuklearno oružje, ali nisu nikada javno priznale posjedovanje, ili njihove tvrdnje da ga ne posjeduju nisu bile potvrđene.
 
Na primjer, [[Izrael]] ima suvremene avionske sisteme isporuke i izgleda da ima opsežan nuklearni program sa stotinama nuklearnih glava, [[Sjeverna Koreja]] je nedavno izjavila da ima nuklearne mogućnosti (iako je napravljeno nekoliko izmjena izjava o napuštanju svog programa nuklearnog oružja, koje su često zavisile od političke klime), a u [[listopad]]u [[2006]]. izvela je i prvi nuklearni test. I [[Iran]] je trenutno optužen od brojnih vlada za pokušaje razvijanja nuklearnih mogućnosti, iako njegova vlada tvrdi da su njihove potvrđene nuklearne aktivnosti, kao što je [[Obogaćeni uranij|obogaćivanje uranija]], za mirnodopske svrhe.
Odvojeno od njihove upotrebe kao oružja, nuklearni eksploziv bio je testiran i korišten u razne ne-vojne svrhe
 
== Nuklearna bomba ==
'''Nuklearna bomba''' jedno je od najrazornijih vrsta oružja. Na zahtjev američkog predsjednika [[Roosevelt]]a [[1942.]] započelo je istraživanje u kojem je bilo uključeno 150 000 ljudi u svrhu konstruirana i testirana prve A- bombe, nazvanim [[projekt Manhattan]], te su nakon petogodišnjeg rada i utrošenih 2 milijarde američkih dolara proizvedene dvije bombe. Na tom su projektu radili mnogi znanstvenici poput [[Enrico Fermi|Enrica Fermia]] i [[Robert Oppenheimer|Roberta Oppenheimera]], te kemičara [[Harold Clayton Urey|Harolda Ureya]]. Prvu kontroliranu lančanu reakciju ostvario je [[Enrico Fermi]] potkraj [[1942]].
 
Rad joj se bazira na principu [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]]. Postoje dva osnovna tipa nuklearnih oružja. Prva su oružja koja proizvode svoju eksplozivnu energiju samo putem reakcija nuklearne fisije. Ona su uobičajeno poznata kao '''atomska bomba''' ili '''A-bomba'''. U fisijskom oružju, masa [[fisibilni materijal|fisibilnog materijala]] ([[obogaćeni uranij]] ili [[plutonij]]) je sklopljena u [[kritična masa|superkritičnu masu]] (količina materijala potrebna da započne [[eksponencijalni rast]] [[nuklearna lančana reakcija|nuklearne lančane reakcije]]), bilo izbacivanjem jednog dijela subkritičnog materijala prema drugom, ili kompresijom subkritične mase kemijskim eksplozivima, prilikom čega se ubrizgavaju [[neutron]]i i reakcija počinje. Glavni izazov u svim konstrukcijama nuklearnog oružja je osiguravanje da se značajan dio goriva iskoristi prije nego što oružje uništi samo sebe. Količina energije koju oslobode fisijske bombe može imati opseg između ekvivalenata manjih od tone [[trinitrotoluen|TNT-a]] prema gore, do oko 500 000 tona (500 [[kilotona]]) TNT-a.
 
== Termonuklearna bomba ==
'''Termonuklearna bomba''' je vrsta [[nuklearno oružje|nuklearnog oružja]] koje oslobađa veliku količinu [[energija|energije]] putem reakcije nuklearne [[fuzija|fuzije]] i može biti više od tisuću puta jača od [[fisija|fisijske]] [[bomba|bombe]]. Poznata je još i kao '''H-bomba''', '''hidrogenska bomba''' i '''fuzijska bomba'''. Samo se za šest zemalja ([[Sjedinjene Američke Države|Sjedinjene Američke Države]], [[Rusija|Rusija]], [[Francuska|Francuska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Kina|Kina]] i [[Indija|Indija]]) zna da posjeduju hidrogensku bombu. Hidrogenske bombe rade koristeći [[Teller-Ulamov dizajn]] u kome se [[detonacija|detonira]] fisijska bomba, u posebno napravljenom dijelu koji je u blizini fuzijskog [[gorivo|goriva]]. [[Gama zrake|Gama]] i [[X-zrake]] koji se oslobađaju tijekom fisijske [[eksplozija|eksplozije]] sažimaju i griju kapsulu u kojoj se nalaze [[tricij|tricij]], [[deuterij|deuterij]] ili [[litij|litij]] deuterid (LiD), započinjući fuzijsku reakciju. [[Neutron]]i oslobođeni tijekom ove fuzijske reakcije započinju konačnu fisijsku fazu u omotaču koji je od [[osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]] i koji okružuje fuzijsko gorivo, povećavajući značajno konačni učinak. Svaka od ovih komponenti je poznata kao "faza", sa fisijskom bombom kao "primarnom" i fuzijskom kapsulom kao "sekundarnom". Povezujući zajedno brojne faze i povećavajući količinu fuzijskog goriva, [[termonuklearno oružje|termonuklearno oružje]] može imati ogromnu snagu. Najveća bomba koja je ikada detonirana je bila ''[[Car bomba]]'' u bivšem [[SSSR]]-u, koja je imala snagu od preko 50 milijuna tona ([[megatona|megatona]]) [[trinitrotoluen|TNT-a]], većina modernog oružja nije ni blizu te jačine.
Tu su i drugi tipovi nuklearnog oružja. Na primjer, [[pojačano fisijsko oružje]] je fisijska bomba koja povećava svoju eksplozivnu snagu pomoću male količine fuzionih reakcija, ali nije hidrogenska bomba. Neka oružja su dizajnirana za posebne svrhe, [[neutronska bomba]] je nuklearno oružje koje daje relativno malu eksploziju, ali sa relativno velikom količinom [[radijacija|radijacije]]. Detonacija nuklearnog oružja je praćena eksplozijom [[neutronska radijacija|neutronske radijacije]]. Okruživanjem nuklearnog oružja sa prikladnim materijalima (kao što su [[kobalt]] ili [[zlato]]) stvara se oružje poznato pod imenom [[posoljena bomba]]. Ovaj uređaj može proizvesti izuzetno velike količine radioaktivne kontaminiranosti. Većina razlika u dizajniranju nuklearnog oružja je u različitim korisnim učincima nuklearnog oružja za različite vrste namjena i u manipuliranju konstrukcijskim elementima u pokušaju stvaranja izrazito malog oružja.
== Vidi još ==
*[[Atomska bomba na Hirošimu i Nagasaki]]
*[[Nuklearno naoružanje Ukrajine]]
*[[Taktičko nuklearno oružje]]
*[[B90 (nuklearno oružje)]], termonuklearna bomba
 
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]
[[Kategorija:Oružje]]
 
<!-- interwiki -->