'''Josip Adamček''' ([[Vuka]], [[13. ožujka]] [[1933.]] - [[Zagreb]], [[25. prosinca]] [[1995]].), drugi [[Hrvatska|hrvatski]] predsjednik sabora i osvajač zlatne lopte na Europskom prvenstvu u Engleskoj 1996povjesničar.
Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, gimnaziju u [[Osijek]]u, [[Požega|Požegi]] i [[Đakovo|Đakovu]], a studij povijesti i filozofije na zagrebačkom [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. Od 1978. godine je izvanredni, a od [[1983]]. redovni profesor na ''Katedri za hrvatsku povijest'' Filozofskog fakulteta u [[Zagreb]]u.
Redak 5:
Njegov znanstveni rad usmjeren je na istraživanje hrvatske povijesti u doba kasnog [[feudalizam|feudalizma]] te agrarne odnose, a posebno seljačke bune od sredine [[16. stoljeće|16.]] do sredine [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
Bio je redoviti član [[HAZU]] (akademik).
Kao vanjski suradnik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] (HAZU) u Zagrebu, sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu “Izvori, studije i pomagala za hrvatsku povijest od 7. do 19. stoljeća, na kojem je i koautor knjige (kritičkog izdanja 1. sveska) ''Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. Çove iz Ankone od 1341. do 1344.'' (Zagreb, 2002.), objavljene u seriji HAZU - ''Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium'' (sv. 53). Sudjelovao je u znanstveno-istraživačkom projektu [[Vlada Republike Hrvatske|Vlade RH]] "Domovinski rat i ratne žrtve u 20 stoljeću"; tema Vojna izobrazba dočasnika HV tijekom Domovinskoga rat”. Od [[2004.]] godine predavao je na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]] u Zagrebu izborni kolegij “Vojna povijest Hrvata (rani srednji vijek)”; Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predavao je izborni kolegij “Pregled povijesti ratovanja u srednjem i ranom novom vijeku”, a od školske godine 2008./2009. na Hrvatskim studijima na poslijediplomskom studiju predaje obvezni kolegij “Vojna povijest – s posebnim osvrtom na Domovinski rat” Inicijator je i jedan od dvojice autora dvojezične (hrvatsko-engleske) knjige ''Povijest Hrvata – ilustrirana kronologija'' (Multigraf, Zagreb, 2003.). Surađuje s [[Leksikografski zavod Miroslav Krleža|Leksikografskim zavodom]] u pisanju priloga za leksikografska izdanja i prijavljen je na znanstveni projekt “Atlas Domovinskog rata” (od 2007.).
Sudjelovao je na više znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Vodio je sekciju za vojnu povijest na II. kongresu hrvatskih povjesničara i organizirao više stručnih predavanja i okruglih stolova o temama iz Domovinskog rata. Autor je i koautor nekoliko knjiga te tekstova za kataloge izložbi s temama iz Domovinskog rata, turističke monografije s povijesnim pregledom i povijesnoga pregleda u turističkoj monografiji o [[Hrvatski Jadran|Hrvatskom Jadranu]]. Napisao je više znanstvenih radova - većinom s problematikom iz hrvatske vojne povijesti, te više od 30 stručnih i publicističkih radova, koji su objavljeni u prigodnim zbornicima ili stručnim časopisima. Urednik sam više knjiga, autor izložbe o početcima suvremene hrvatske države, autor [[Scenarij|scenarija]] za [[dokumentarni film]] “Vukovar 1991.”.
