Hidroelektrana: razlika između inačica

Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz [[Fosilna goriva|fosilnih]] i [[Nuklearna elektrana|nuklearnog goriva]], zato je [[hidroenergija]] najznačajniji [[Obnovljivi izvori energije|obnovljivi izvor energije]]. U zadnjih trideset godina proizvodnja u hidroelektranama je utrostručena, a njen udio povećan je za 50 %, za to je vrijeme proizvodnja u nuklearnim elektranama povećana za 100 puta, a udio oko 80 puta. Ti podaci pokazuju da se proizvodnja u hidroelektranama brzo povećava, ali značajno zaostaje za proizvodnjom u [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]] (ali i [[Termoelektrane|termoelektranama]]). Razlog takvom stanju leži u činjenici da iskorištavanje hidroenergije ima bitna tehnička i prirodna ograničenja. Glavno ograničenje jest zahtjev za postojanjem obilnog izvora vode kroz cijelu godinu, jer je skladištenje električne energije skupo i vrlo štetno za [[okoliš]], osim toga na određenim lokacijama je za poništavanje utjecaja oscilacija vodostaja potrebno izgraditi [[brana|brane]] i akumulacije. Njihovom izgradnjom značajno se povećava [[investicija]], utjecaji na okoliš, potrebna je zaštita od [[potres]]a, a u zadnje vrijeme postoje i značajne [[Terorizam|terorističke prijetnje]].

 

 

==Povijest==

 

===Prve hidroelektrane===

 

==Podjela hidroelektrana==

{{glavni|Podzemna strojarnica}}

 

 

===Odvod iz strojarnice===

 

===Ekonomija===

 

===Druge funkcije umjetnih jezera===

 

===Nanosi mulja===

 

===Promjena okoliša===

|-

| <small>5</small>

|-

| <small>6</small>

|-

| <small>8</small>

|-

| <small>9</small>