Heron: razlika između inačica

'''Heron''' (oko 10. – 70.), bio je [[Stara Grčka|starogrčki]] [[Matematika|matematičar]] i [[inženjer]], koji je živio u današnjoj [[Aleksandrija|Aleksandriji]]. Smatra se jednim od najvećih predstavnika znanosti u staroj Grčkoj. Izvodio je mnogo pokusa, poučavao je u poznatom Muzeju, u čijem sklopu je bila [[Aleksandrijska knjižnica]]. <ref> "The Hutchinson dictionary of scientific biography" Research Machines plc., publisher = Helicon Publishing, 2004.</ref> <ref> Marie Boas "Hero's Pneumatica: A Study of Its Transmission and Influence", Isis, Vol. 40, No. 1 (Feb., 1949), p. 38 and supra</ref>

Najpoznatiji rad mu je bio [[Heronova kugla]] ili eolipile, koji se smatra prvim [[Parni stroj|parnim strojem]] u povijesti. Poznati izum mu je i [[vjetrenjača]], kojom je koristio [[Energija vjetra|energiju vjetra]] za sviranje na [[Orgulje|orguljama]]. Mnogi njegovi radovi su izgubljeni, ali neke njegove radove možemo naći u [[Arapi|arapskim]] rukopisima.

Veliki utjecaj na njega je imala aritmetika i geometrija iz [[Babilonija|Babilonskog carstva]]. Bavio se matematikom, [[mehanika|mehanikom]], [[fizika|fizikom]] i [[Pneumatika|pneumatikom]], a njegov automat u koji su se ubacivale [[Kovanica|kovanice]], smatra se prvim radom iz područja [[Kibernetika|kibernetike]]. <ref> Kelly Kevin: "Out of control: the new biology of machines, social systems and the economic world", publisher=Addison-Wesley, 1994.</ref>

* Heronova [[vjetrenjača]] koja je pokretala [[orgulje]], je jedan od prvih primjera korištenja [[Energija vjetra|energije vjetra]] za pogon nekog uređaja. <ref>Joel Mokyr "Temple Doors opened by Fire on an Altar", publisher = London: Taylor Walton and Maberly, 1851. [http://www.history.rochester.edu/steam/hero/section37.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080509122356/http://www.history.rochester.edu/steam/hero/section37.html |date=9. Svibanjsvibnja 2008. }}</ref> <ref> Mokyr Joel: "Twenty-five centuries of technological change", publisher = Routledge, 2001.</ref>

* Heron je poznat i kao jedan od osnivača [[kibernetika]], koja postaje znanošću tek polovinom 19. stoljeća. To je bio ustvari automat za svetu vodu, koji je radio kada bi ubacili [[kovanica|kovanice]]. Kada je novčić bio ubačen, pao bi na polugu, te bi težina novčića podigla polugu i sveta voda bi procurila iz cijevi, sve dok novčić ne bi pao s poluge, pa bi se cijev zatim zatvorila. <ref> Humphrey John W., John P. Oleson, Andrew N. Sherwood: "Greek and Roman technology: A Sourcebook. Annotated translations of Greek and Latin texts and documents", publisher = Routledge, 1998.</ref>

* Osmislio je i “špricu” – kojom je kontrolirao količinu izručene tekućine ili zraka. <ref> "Hero of Alexandria" Bennet Woodcroft, 1851., University of Rochester, [http://www.history.rochester.edu/steam/hero/section57.html.] 2010.</ref>

* Osmislio je i jednostavan način kako brzo izračunati vrijednost korijena bilo kojeg broja. <ref> Heath Thomas: "A History of Greek Mathematics, Vol. 2", publisher = Clarendon Press, 1921. [http://books.google.com/books?id=LOA5AAAAMAAJ&pg=PR323]</ref>

* Jedno od njegovih najvećih matematičkih dostignuća bilo je otkriće zamišljenih ili [[Imaginarni broj|imaginarnih brojeva]] <ref> Nahin Paul."An Imaginary Tale: The story of the square root of minus one", Princeton University Press. 1998.</ref>