Geoffrey Chaucer: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 8:
 
==Život==
Geoffrey Chaucer je rođen u Londonu negdje oko 1343., iako točan datum i mjesto njegov rođenja su nepoznati. Njegov otac i djed bili su londonski vinari, a nekoliko prošlih generacija bili su trgovci u [[Ipswich]]u. Njegovo obiteljsko ime proizlazi iz francuske riječi ''chausseur'', koja znači "postolar".<ref>Skeat, W. W., ed. ''The Complete Works of Geoffrey Chaucer''. Oxford: Clarendon Press, 1899; Vol. I p. ix.</ref> Godine 1324. Johna Chaucera, Geoffreyeva oca, otela je tetka nadajući se da će dvanaestogodišnji dječak oženiti njenu kćerku kako bi zadržala imanje u Ipswichu. Tetka je zatvorena i nametnuta globa od £250 sugerira da je obitelj bila finacijski imućna.<ref>Skeat (1899); Vol. I, pp. xi–xii.</ref>
 
John Chaucer oženio je Agnes Copton, koja je 1349. nasljedila imovinu koja je uključivala 24 trgovine u Londonu od svog ujaka, Hamo de Copton, koji je opisan u oporuci datiranoj od 3. travnja 1354. kao "moneyer" (osoba koja fizički stvara novac) u [[Londonski Tower|Londonskom Toweru]]. U istim zapisima gdje se nalazi i oporuka (City Hustings Roll 110, 5, Ric II, datiranom lipanj 1380), Geoffrey Chaucer navodi za sebe ''me Galfridum Chaucer, filium Johannis Chaucer, Vinetarii, Londonie' ''.
 
Dok zapisi o Chauncerovim suvremenicima William Langlandu i pjesnik koje je napisao pjesmu "Pearl" praktički ne postoje, kako je Chaucer bio javni djelatnik, njegov službeni dio života je dobro dokumentiran i postoji oko petstotinjak zapisa koje govore o njegovoj karijeri.
 
Prvi od takvih zapisa datira iz 1357. kada je uz pomoć oćevih veza postao paž gorfice Ulstera, Elizabeth de Burgh. <ref>Skeat (1899); Vol. I, p. xvii.</ref> Bila je udana za Lionela, vojvodu Clarencea, sina kralja [[Edvard III.]]. Taj položaj doveo je mladog Chaucer u uski dvorski krug gdje se je zadržao do kraja života. Radio je kao dvoranin, diplomat, državni službenik, i za kralja skupljajući i popisujući staro željezo.
Godine 1359. u ranim fazama [[stogodišnji rat|stogodišnjeg rata]] kralj je iskrcao vojsku u Francuskoj i Chauncer je s Lionelom bio dio te vojske. Godine 1360. zarobljen je tijekom opsade [[Rheims]]. Edvard je platio £16 njegove otkupnine,<ref>''Chaucer Life Records'', p. 24</ref> što je tada bila značajna svota, i Chaucer je oslobođen. Podaci o životu, nakon što je oslobođen, nisu pouzdani. Vjerojatno je putovao Francuskom, Španjolskom i Flandrijom, možda kao glasnik ili čak hodočastio u [[Santiago de Compostela]].
 
Redak 28:
Chaucer je dobivao svoju tekuću nagradu sve dok Rikard II. nije je pretvorio u monetarnu nagradu 18. travnja 1378.
 
Dana 8. lipnja 1374. dobio je vrlo unosan posao kontrolora u carini londonske luke. <ref name="Morley, Henry 1890 p. 106">Morley, Henry (1890) ''English Writers: an attempt towards a history of English literature''. London: Cassell & Co.; Vol. V. p. 106.</ref> Taj posao je sadržao sljedećih dvanaest godina, što je bilo vrlo dugo u to vrijeme. Sljedećih deset godina života nije zabilježeno. Dok je radio u carini, preselio je u [[Kent]]. Postao je zastupnik u parlamentu za Kent 1386. Tada prestaju i zapisi o njegovoj supruzi pa se pretpostavlja da je preminula 1387. Preživio je političke nemire toga vremena, te je 12. srpnja 1389. postao kraljevski službenik za konstrukcijske radove (engl. "Clerk of the Works") koji je organizirao većinu kraljveski građevinski projekata. <ref>Morley (1890), Vol. 5, p. 245.</ref> Iako za njegova vremena nisu započeti nikakvi veliki radovi, nadgledao je popravke [[Westminsterska palača|Westminsterske palače]], kapele Sv. Jurja u Windsoru, i nastavio graditi pristanište u Londonskom Toweru i tribine za turnir održan 1390. Bio je to zahtjevan posao koji je bio dobro plaćen, tri puta više nego njegov prošli u carini.
 
Zapisi govore da je u rujnu 1390. opljačkan i moguće ozlijeđen, te je nakon toga 17. lipnja 1391. prestao raditi. Gotov odmah nakon toga, 22. lipnja 1391. počeo je raditi kao zamjenik šumar, u kraljevskoj šumi u [[North Petherton]]u, Somerset. Posao nije bio jednostavan, iako je pružao brojne prilike za zaradu. Kralj Rikard II. 1934. dodijelio mu je mirovinu od 20 funti godišnje.<ref>Ward, p. 109.</ref>
 
Nedugo nakon svrgavanja Rikarda II. zapisi o Chauceru nestaju. Zadnjih nekoliko zapisa govore kako mu je novi kralj, [[Henrik IV., kralj Engleske|Henrik IV.]], obnovio mirovinu, te da je iznajmio Chaucer rezidenciju u blizini [[Westminsterska opatija|Westminsterske opatije]] 24. prosinca 1399.<ref> name="Morley, Henry (1890) ''English Writers: an attempt towards a history of English literature''. London: Cassell & Co.; Vol. V. p. 106.<"/ref> Zadnji zapis o Chaucer je od 5. lipnja 1400. kada su mu isplaćeni neki dugovi. Prema nadgrobnoj ploči postavljenoj stotinu godina nakon smrti, smatra se da je preminuo 25. listopada 1400., zbog nepoznatog uzroka.
 
== Kritike ==
Redak 46:
 
=== Tiskana izdanja ===
William Caxton, je izdavač zaslužan za prva dva tiskana izdanja "Canterburijskih priča" koja su izdana 1478. i 1483. <ref>http://www.uwm.edu/Library/special/exhibits/clastext/clspg076.htm {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051031075730/http://www.uwm.edu/Library/special/exhibits/clastext/clspg076.htm |date=31. Listopadlistopada 2005. }} A Leaf from The Canterbury Tales. Westminster, England: William Caxton, [1478&#93;] {{engl}}</ref>
Caxtonovo drugo izdanje, nastalo je nakon što se kupac požalio da tiskano izdanje se razlikuje od njegove prijepisa, te je Caxton u drugom izdanju koristio taj prijepis kao izvor. Oba Caxtonova izdanja jednako se vrednuju kao izvorni prijepisi tekstova. Caxtonovo izdanje ponovno je tiskao njegov nasljednik Wynkyn de Worde, ali njegovo izdanje nemaju vrijednost kao izvorni prijepis.
Richard Pynson, kraljevski tiskar u vrijeme [[Henrik VIII., kralj Engleske|Henrika VIII.]] bio je prvi koji je izdao nešto poput sabranih djela Chaucera, u kojema je obuhvatio i pet prije tiskanih djela za koje se danas zna da ih nije napisao Chaucer (zbirka je tiskana kao tri odvojeno tiskana teksta ili zbirke tekstova zajedno uvezenih u jedan volumen).
Redak 67:
== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
 
 
{{GLAVNIRASPORED:Chaucer, Geoffrey}}