Franko Simatović: razlika između inačica

Simatović je po nacionalnosti [[Hrvat]],<ref>[http://www.ex-yupress.com/vijesti/vijesti13.html Franko Simatovic Frenki: The Croat who heads Milosevic's secret police]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/2003/06/03/world/world-briefing-europe-the-hague-ex-paramilitary-leader-pleads-not-guilty.html The Hague: Ex-Paramilitary Leader Pleads Not Guilty]</ref> podrijetlom iz [[selo|sela]] Čibača u [[Župa dubrovačka|Župi Dubrovačkoj]]. Rođen je u obitelji Pere Simatovića, visokog časnika [[JNA]] i dužnosnika [[Vaterpolo klub Partizan Beograd|Vaterpolo kluba Partizan]] i Nede Vinter, koja je pored Franka, imala i kćerku Dubravku udatu Horvat, koja živi u [[Rijeka|Rijeci]].<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.lopusina.com/knjiga.html?id=17 |accessdate=31. Kolovozkolovoza 2012. |title=Arhivirana kopija |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070928101928/http://www.lopusina.com/knjiga.html?id=17 |archivedate=28. Rujanrujna 2007. }}</ref> Ime je dobio po njegovom djedu po majci Franku, osnivaču odvjetničkog ureda u [[Bjelovar]]u, i suradniku doživotnog predsjednika [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]] [[Josip Broz Tito|Josipa Broza Tita]]. Simatović je završio [[Sveučilište u Beogradu|Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Beogradu]], zajedno s budućim šefom Službe državne bezbednosti (od 1992. "Resor državne bezbednosti" Republike Srbije) [[Jovica Stanišić|Jovicom Stanišićem]] i novinarom i piscem [[Dejan Lučić|Dejanom Lučićem]].

U doba velikosrpske agresije bio je srpski [[Tajna policija|obavještajac]], osnivač i zapovjednik [[Crvene beretke|Jedinice za specijalne operacije]] (JSO) ([[1991]]. - [[1998]].). Pripadnici te jedinice su ostali poznati i pod imenom'' Frenkijevci'' (njeni dijelovi su tijekom vremena prepoznavani kao "Knindže", "Tigrovi", "Vukovi", "Arkanovci", "Beli orlovi" tj. "Šešeljevci", "Škorpioni" i dr., prikrivajući pritom svoja djelovanja u Hrvatskoj i BiH 1991. - 1996. te svoju izravnu podređenost Službi državne bezbednosti Republike Srbije) koje su ponijeli od svog zapovjednika. U [[UDBA|UDBI]] je imao najduži radni staž od 25 godina. Sam Frenki je [[1993]]. godine bio imenovan zamjenikom Jovice Stanišića, šefa [[UDBA|SDB]]-a. Na početku [[Domovinski rat|velikosrpske agresije na Hrvatsku]], bio je ključna osoba za osnivanje i naoružavanje srpskih paravojnih postrojbi u Hrvatskoj, a i šire. Dok je Stanišić više bio politički angažiran, Simatović je bio terenski čovjek i ''de facto'' stvarni zapovjednik srpskih paravojnih formacija: upravo je on nadgledao i koordinirao rad kako srpskih paravojnih postrojbi, tako i specijalnih postrojbi zaduženih za posebne zadatke, kao što je npr. bila JSO. Na početku pobune u Kninu došao je kao novinar pod pseudonimom, a sve u svrhu upravljanja i obučavanja izvršitelja pobune: tako je obučavao [[Dragan Vasiljković|Dragana Vasiljkovića]], zvanog Kapetan Dragan, zapovjednika Knindža. Upravljao je i budućim predsjednikom [[Republika Srpska Krajina|RSK]], [[Milan Martić|Milanom Martićem]] i na taj način je onemogućio Martiću djelovanje na vlastitu ruku, nego sve po naređenju Beograda. Prema svjedocima, njegovi ljudi koristili su moderno zapadno oružje i "nikakva vojska ni policija nije smela da ih dira".

Uhićen je u policijskoj operaciji [[Sablja (policijska akcija)|Sablja]] [[2003]]. godine, i izručen Tribunalu u Hagu. Sudilo mu se zajedno sa šefom [[UDBA|UDBe]] [[Jovica Stanišić|Jovicom Stanišićem]]. [[30. svibnja]] [[2013.]] je prvostupanjskom presudom oslobođen po svim točkama optužnice. <ref>[http://www.vecernji.hr/vijesti/haski-sud-stanisic-simatovic-oslobodeni-zlocine-rh-bih-clanak-561814 www.vecernji.hr], "Haški sud: Stanišić i Simatović oslobođeni za zločine u RH i BiH", objavljeno 30. svibnja 2013., pristupljeno 4. lipnja 2013.</ref>. Haško tužiteljstvo je najavilo žalbu protiv te prvostupanjske presude.<ref>[http://iwpr.net/report-news/hague-prosecutor-appeal-controversial-acquittals], "Hague Prosecutor to Appeal Controversial Acquittals", Rachel Irwin za IWPR, 25.06.2013</ref> Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) naredilo je 15. prosinca 2015., da se Stanišiću i Simatoviću, ponovno sudi po svim točkama optužnice, za ratne zločine počinjene na području Hrvatske i BiH, zbog sudskih pogrešaka.<ref>[http://www.jutarnji.hr/ponistena-presuda-stanisicu-i-simatovicu--haag-ce-ponovno-suditi-milosevicevim-obavjestajcima-za-ratne-zlocine-u-hrvatskoj/1479566/ Poništena presuda Stanišiću i Simatoviću]</ref>

[[Kategorija: Sigurnosno-obavještajne službe]]