FC Barcelona: razlika između inačica

'''Futbol Club Barcelona''' (također poznat i pod nazivom Barcelona ili jednostavnije Barça) je profesionalni [[Nogomet|nogometninogomet]]ni klub smješten u [[Barcelona|Barceloni]] ([[Katalonija]]).

FC Barcelonu je [[1899.]] godine osnovala skupina [[Švicarska|švicarskih]], [[Engleska|engleskih]] i [[Katalonija|katalonskih]] nogometaša koju je predvodio [[Joan Gamper]], a klub je postao simbol katalonske kulture i katalonizma uz moto "Više od kluba". Službena himna Barcelone je ''Cant del Barça'' autora [[Jaume Picas|Jaumea Picasa]] i [[Josep Maria Espinàs|Josepa Marije Espinàsa]].<ref>{{cite web| url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/simbols/himne.html| title=FC Barcelona Hymn| publisher=FC Barcelona| accessdate=26. Veljačaveljače 2013.| archiveurl=https://web.archive.org/web/20110303135311/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/simbols/himne.html| archivedate=3. Ožujakožujka 2011.}}</ref> To je drugi najbogatiji nogometni klub u svijetu s prosječnom zaradom od 398 milijuna [[Euro|Eura]]. Najveći nogometni rival Barcelone je [[Real Madrid]], a njihove zajedničke utakmice poznate su pod nazivom [[El Clásico]].

Sveukupno su [[La Liga|španjolsku nogometnu ligu]] (''La Liga'') osvojili 26 puta. Uz to 30 puta su bili pobjednici [[Copa del Rey|španjolskog kupa]] (''Copa del Rey''), 12 puta pobjednici [[Supercopa de España|španjolskog superkupa]], 3 puta pobjednici kupa Eva Duarte i 2 puta osvajači trofeja ''Copa de la Liga''. U međunarodnim natjecanjima, Barcelona je pet 5 puta bila pobjednik Lige prvaka, rekordnih 4 puta pobjednik [[Kup pobjednika kupova|Kupa pobjednika kupova]], 5 puta [[UEFA Superkup|UEFA Superkupa]]a i rekordnih 3 puta pobjednik kupa ''Inter-Cities Fairs''<ref>Iako ju je [[FIFA]] smatrala velikom titulom (pogledati profil Barcelone na FIFA.com http://www.fifa.com/classicfootball/clubs/club=44217/) ipak se nije radilo o službenoj tituli budući samo natjecanje [[UEFA]] nikada nije priznala</ref> te rekordna 3 puta osvajač naslova [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetskog klupskog nogometnog prvaka]].<ref name="Football Europe: FC Barcelona">{{cite web|url=http://en.archive.uefa.com/footballeurope/club=50080/domestic.html|title=Football Europe: FC Barcelona|publisher=[[UEFA|Union of European Football Associations]] (UEFA)|accessdate=4. svibnja 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100603054639/http://en.archive.uefa.com/footballeurope/club%3D50080/domestic.html|archivedate=3. Lipanjlipnja 2010.}}</ref>

FC Barcelona imao je uspješan start u regionalnim i nacionalnim natjecanjima s nastupima u prvenstvu [[Katalonija|Katalonije]] i [[Copa del Rey|španjolskom kupu]]. [[1902.]] godine klub je osvojio svoj prvi trofej - ''Copa Macaya'' - te sudjelovao u prvom španjolskom kupu izgubivši od kluba [[Athletic Bilbao|Bizcaya]] rezultatom 1:2 u finalu.<ref name="rsssf1">{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tabless/spancuphist.html |title=Spain – List of Cup Finals |author=Carnicero, José Vicente Tejedor |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] (RSSSF) |date=21. svibnja 2010.| preuzeto =9 March 2010}}</ref> Gamper je [[1908.]] godine postao predsjednik kluba kada se klub našao u financijskom problemima nakon što nisu uspjeli ništa osvojiti još od [[1905.]] godine. Kao predsjednik kluba između 1905. i [[1925.]] godine (u pet različitih navrata) Gamper je izdržao punih 25 godina. Jedan od njegovih najvećih uspjeha je bio osiguravanje da Barcelona igra na vlastitom stadionu što je klubu donijelo stabilnije prihode.<ref name="fcbarcelona1">{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_1.html |title=History part I |publisher=FC Barcelona |preuzeto=11 March 2010 |archiveurl=http://arquivo.pt/wayback/20090702100948/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_1.html |archivedate=2. Srpanjsrpnja 2009. }}</ref>

Dana [[14. ožujka]] [[1909.]] godine tim se premjestio u ''Camp de la Indústria'', veći stadion ukupnog kapaciteta 8000 sjedala. Između [[1910.]] i [[1914.]] godine Barcelona je sudjelovala u Pirinejskom kupu koji se sastojao od najboljih klubova [[Francuska|francuskih]] pokrajina [[Languedoc-Roussillon|Languedoc]], Midi, [[Akvitanija|Akvitanije]] (južna Francuska), [[Baskija|Baskije]] i Katalonije. U to vrijeme to je bilo najuglednije nogometno natjecanje.<ref>Murray, Bill; Murray, William J. str. 30.</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesp/pyrenees.html |title=Coupe des Pyrenées – Copa de los Pirineos |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] (RSSSF) |date=19. lipnja 2001.| preuzeto =12 June 2010|author= Ferrer, Carles Lozano}}</ref> Tijekom istog tog razdoblja klub je promijenio svoj službeni jezik iz [[Kastiljski jezik|kastiljskog]] u [[Katalonski jezik|katalonski]] te s vremenom postao važan simbol katalonskog identiteta. Za mnoge navijače, podupiranje kluba nije imalo previše veze sa samom nogometnom igrom koliko s činjenicom da su se osjećali dijelom klupskog kolektivnog identiteta.<ref>Spaaij, Ramón. str. 279.</ref>

Gamper je uskoro krenuo u kampanju kako bi dobio još više članova kluba pa je do [[1922.]] godine klub imao preko 20000 članova i bio u mogućnosti financirati izgradnju novog stadiona. Klub se preselio u novi Les Corts koji je otvoren iste godine. Stadion Les Corts u početku je imao kapacitet od 22000 mjesta, ali kasnije je obnovljen i povećan na 60&nbsp;000 mjesta.<ref name="fcbarcelona2">{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_2.html |title=History part II |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=11 March 2010 |archiveurl=https://archive.today/20120530060040/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_2.html |archivedate=30. Svibanjsvibnja 2012. }}</ref> [[Jack Greenwell]] bio je prvi službeni trener kluba pa se igra Barcelone na terenu znatno popravila. Tijekom Gamperove ere Barcelona je osvojila jedanaest naslova prvaka Katalonije, šest naslova španjolskog kupa i četiri naslova Pirinejskog kupa.<ref name="rsssf1"/><ref name="fcbarcelona1"/>

Dana [[14. lipnja]] [[1925.]] godine publika se na stadionu izrugivala nacionalnoj himni u spontanom protestu protiv [[Diktatura|diktature]] Miguela Prima de Rivere. Posljedica toga bilo je zatvaranje stadiona na šest mjeseci, a Gamper je bio prisiljen odstupiti s mjesta predsjednika kluba.<ref>Shubert, Adrian. str. 200.</ref> Sve ovo događalo se istovremeno i s ulaskom kluba u profesionalne vode; [[1926.]] godine direktori Barcelone službeno su objavili da je klub po prvi puta postao profesionalan.<ref name=Arnaud103>Arnaud, Pierre; Riordan, James. str. 103.</ref> Barcelonina pobjeda u finalu [[Copa del Rey|španjolskog kupa]] [[1928.]] godine bila je proslavljena uz pjesmu ''Oda a Platko'' autora Generacije '27 [[Rafael Alberti|Rafaela Albertija]] kojeg je inspirirao "junački nastup" Barceloninog vratara. [[30. srpnja]] [[1930.]] godine Gamper je počinio [[samoubojstvo]] nakon perioda depresije uzrokovane osobnim i financijskim problemima.<ref name="fcbarcelona1"/>

Godine [[1943.]] Barcelona je odigrala utakmicu s [[Real Madrid|Real Madridom]]om u polufinalu ''Copa del Generalísimo''. Njihovu prvu utakmicu na stadionu Les Corts dobila je Barcelona rezultatom 3:0. Na poluvremenu uzvratnog susreta u svlačionicu Barceloninih igrača došao je [[Francisco Franco|Francov]] direktor osiguranja<ref>http://www.goal.com/en-india/news/2292/editorials/2012/04/21/3041161/top-10-real-madrid-wins-over-barcelona</ref>. "Podsjetio" ih je da oni turnir igraju tek zahvaljujući "darežljivosti samog režima". Drugi susret završio je uvjerljivom pobjedom Real Madrida 11:1.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/aboutfifa/federation/news/newsid=70557.html|title=Barça—Much more than just a Club|date=10. prosinca 1998.|preuzeto=1. svibnja 2011.|publisher=[[FIFA]]|last=Aguilar|first=Paco|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100527222642/http://www.fifa.com/aboutfifa/federation/news/newsid=70557.html|archivedate=27. Svibanjsvibnja 2010.}}</ref> Unatoč teškoj političkoj situaciji, nogometni klub Barcelona ostvario je značajan uspjeh tijekom 40-ih i 50-ih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]]. [[1945.]] godine pod vodstvom trenera [[Josep Samitier|Josepa Samitiera]] i uz igrače kakvi su bili César, Ramallets i Velasco Barcelona je prvi put osvojila La Ligu nakon [[1929.]] godine, a taj uspjeh ponovili su i [[1948.]] i [[1949.]] godine. Te iste godine također su osvojili i svoj prvi kup Latina. U [[lipanj|lipnju]] [[1950.]] godine u Barcelonu je stigao [[Ladislao Kubala]] koji će postati jedna od najutjecajnijih figura klupske povijesti.

Kišne [[nedjelja|nedjelje]] [[1951.]] godine nakon 2:1 pobjede protiv [[Racing de Santander|Santandera]] publika je napustila stadion pješice, odbijajući ulaziti u [[tramvaj|tramvaje]]e na taj način iznenadivši Francove autoritete. Štrajk tramvaja dogodio se u Barceloni, a uskoro je dobio i potporu obožavatelja ovog nogometnog kluba. Događaji poput ovih utjecali su na to da klub započne predstavljati puno više od same Katalonije; mnogi progresivni Španjolci vidjeli su klub kao odanog branitelja ljudskih prava i sloboda.<ref>Ferrand, Alain; McCarthy, Scott. str. 90.</ref><ref>Witzig, Richard. str. 408.</ref>

Uz [[Helenio Herrera|Helenija Herreru]] kao trenera, mladog [[Luis Suarez|Luisa Suáreza]] (europskog nogometaša [[1960.]] godine) i dvojicom utjecajnih mađarskih nogometaša koje je predložio Kubala - [[Sandor Kocsis|Sándorom Kocsisom]] i [[Zoltan Czibor|Zoltánom Cziborom]] - klub je osvojio još jednu dvostruku krunu [[1959.]] godine (prvenstvo i kup) te prvenstvo i kup ''Inter-Cities'' 1960. godine. Godinu dana kasnije Barcelona je postala prvi klub koji je uspio pobijediti [[Real Madrid]] u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], ali su u finalu tog natjecanja poraženi od [[S.L. Benfica|Benfice]] rezultatom 3:2.<ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablese/ec1.html |title=European Champions' Cup |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] (RSSSF) |date=2. lipnja 2010. | preuzeto =11 August 2010 |first=Karel |last=Stokkermans}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/ec/ec196061.html |title=European Competitions 1960–61 |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] (RSSSF) |date=27. lipnja 2007. | preuzeto =11 August 2010 |first=James M. |last=Ross}}</ref><ref name="fcbarcelona3">{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_3.html |title=History part III |publisher=FC Barcelona |preuzeto=15 March 2010 |archiveurl=https://archive.is/20121205073354/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_3.html |archivedate=5. Prosinacprosinca 2012. }}</ref>

[[1960-ih|Šezdesete]] godine prošlog stoljeća bile su manje uspješne za klub, a tijekom tog razdoblja prvenstvom je uglavnom dominirao Real Madrid. Izgradnja stadiona [[Camp Nou]] završena je [[1957.]] godine, a značila je da klub ima malo novaca koje može potrošiti na nove igrače.<ref name="fcbarcelona3"/> S pozitivne strane u tom desetljeću u vrhunske nogometaše razvili su se [[Josep Maria Fusté]] i [[Carles Rexach]], a sam klub osvojio je španjolski kup [[1963.]] godine te kup ''Fairs'' [[1966.]] godine. Nešto ponosa Barcelona je vratila pobjedom nad Real Madridom u finalu španjolskog kupa koje se igralo na stadionu [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]] i to dok je publici bio [[Franco]], a sve pod vodstvom bivšeg republikanskog pilota [[Salvador Artigas|Salvadora Artigasa]]. Završetak Francove diktatorske ere [[1974.]] godine označio je povratak službenog imena kluba u ''Futbol Club Barcelona'' te povratak grba u originalni dizajn uz upotrebu originalnih slova.<ref>{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/simbols/escut.html |title=The Crest |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=11 April 2010 |archiveurl=https://archive.is/20120530060040/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/simbols/escut.html |archivedate=30. Svibanjsvibnja 2012. }}</ref>

U sezoni 1973./74. u Barcelonu je stigao [[Johan Cruyff]] koji je kupljen za tada rekordni novčani iznos od 920 tisuća [[Funta|Funti]] od [[Ajax|Ajaxa]]a.<ref>MacWilliam, Rab; MacDonald, Tom. str. 180.</ref> Već etablirani igrač u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], Cruyff je brzo osvojio srca navijača Barcelone nakon što je na jednoj tiskovnoj konferenciji izjavio da je izabrao igrati za Barcelonu umjesto za Real Madrid, jer se ne bi osjećao ugodno igrati za klub koji je povezan s Francom. Navijači su ga još više zavoljeli kada je svom sinu dao katalonsko ime Jordi.<ref>Ball, Phil. str. 83–85.</ref> Uz kvalitetne igrače poput [[Juan Manuel Asensi|Juana Manuela Asensija]], Carlesa Rexacha i [[Hugo Sotil|Huga Sotila]], Cruyff je te sezone pomogao klubu osvojiti naslov prvaka po prvi puta nakon 1960. godine<ref name="rsssf1"/> usput pobijedivši Real Madrid rezultatom 5:0.<ref>{{cite web|url=http://www.lfp.es/?tabid=113&Controltype=tres&t=073&idDivision=1 |title=La Liga season 1973.–74. |publisher=[[Liga de Fútbol Profesional]] (LFP) |date= | preuzeto =28 June 2010}}</ref> Proglašen je najboljim europskim nogometašem [[1973.]] godine tijekom prve sezone u Barceloni (njegova druga [[Zlatna lopta]]; prvu je osvojio dok je igrao za Ajax [[1971.]] godine). Cruyff će osvojiti i treću nagradu Zlatna lopta [[1974.]] godine, također igrajući za Barcelonu.<ref>{{cite web|url=http://www.rsssf.com/miscellaneous/europa-poy.html|date=11. prosinca 2009.|author=Moore, Rob; Stokkermans, Karel |title=European Footballer of the Year ("Ballon d'Or") |publisher=[[Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation]] (RSSSF) | preuzeto =11 April 2010}}</ref>

Počevši od Josepa Lluísa Núñeza [[1978.]] godine, predsjednika nogometnog kluba Barcelona biraju članovi kluba. Ova odluka usko je povezana s demokracijskim tranzicijskim periodom [[Španjolska|Španjolske]] [[1974.]] godine i krajem [[Franco|Francove]]ve diktature. Núñezov glavni cilj bio je razviti Barcu u svjetski klub dajući joj stabilnost na terenu, ali i izvan njega. Prema preporuci Cruyffa, Núñez je osnovao Omladinsku školu Barcelone [[20. listopada]] [[1979.]] godine.<ref name="sport1">{{cite web|language=na španjolskom|url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20100818/masia-como-laboratorio/840127.shtml |title=La Masia, como un laboratorio |publisher=SPORT.es | preuzeto =19 August 2010 |=Sauthor=Perarnau, Martí |date=18. kolovoza 2010.}}</ref> On će biti predsjednik Barcelone pune 22 godine i izrazito će utjecati na imidž kluba pogotovo zbog svoje striktne politike o plaćama i disciplini (odlučio je radije pustiti igrače kao što su [[Diego Maradona]], [[Romario]] i [[Ronaldo]] iz kluba nego pristati na njihove uvjete).<ref name="fcbarcelona4">{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_4.html |title=History part IV |publisher=FC Barcelona |preuzeto=15 March 2010 |archiveurl=https://archive.is/20121204143800/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_4.html |archivedate=4. Prosinacprosinca 2012. }}</ref><ref>Ball, Phil str. 85.</ref>

Dana [[16. svibnja]] 1979. godine klub je osvojio svoj prvi [[Kup pobjednika kupova]] pobijedivši u finalu [[Fortuna Düsseldorf|Fortunu Düsseldorf]] rezultatom 4:3 u [[Basel|Baselu]]u. Završnicu je gledalo više od 30 tisuća ljubitelja Barcelone koji su doputovali iz Španjolske striktno za tu utakmicu. U [[lipanj|lipnju]] [[1982.]] godine Maradona je došao u klub za tada rekordnih 5 milijuna Eura iz [[Boca Juniors|Boca Juniorsa]]a.<ref>Dobson, Stephen; Goddard, John A. str. 180.</ref> Naredne sezone, pod vodstvom trenera Menottija, Barcelona je osvojila [[Copa del Rey|španjolski kup]] u kojem je pobijedila Real Madrid. Međutim, Maradonino vrijeme u Barceloni kratko je trajalo - uskoro je otišao u [[S.S.C. Napoli|Napoli]]. Početkom sezone 1984./85. [[Terry Venables]] je postao trenerom te osvojio [[La Liga|La Ligu]] uz pomoć jednog od najboljih veznjaka tog vremena, [[Nijemac|Nijemca]] [[Bernd Schuster|Bernda Schustera]]. Sljedeće sezone Venables je odveo klub do njihovog drugog finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] kojeg su ponovno izgubili, ovaj put od [[FC Steaua Bukurešt|Steaue]] iz [[Bukurešt|Bukurešta]]a nakon lošijeg izvođenja jedanaesteraca u dramatičnoj nogometnoj večeri odigranoj u [[Sevilla|Sevilli]].<ref name="fcbarcelona4"/>

Nakon [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Meksiko 1986.|Svjetskog nogometnog prvenstva održanog 1986. godine]] najbolji strijelac [[Engleska nogometna reprezentacija|Engleske]] [[Gary Lineker]] došao je u klub skupa s vratarom [[Andoni Zubizarreta|Andonijem Zubizarretom]]. Međutim, klub nije postigao značajniji uspjeh, dijelom i zbog odlaska Schustera. Venables je dobio otkaz početkom sezone 1987./88., a zamijenio ga je [[Luis Aragonés]]. Igrači su se pobunili protiv predsjednika Núñeza u događaju koji je ostao upamćen pod nazivom "pobuna Hesperia", a pobjeda u finalu španjolskog kupa protiv [[Real Sociedad|Real Sociedada]]a od 1:0 označila je kraj sezone.<ref name="fcbarcelona4"/>

Godine [[1988.]] [[Johan Cruyff]] se vratio u klub kao trener i oformio tzv. ''Dream Team''. Koristio je mješavinu španjolskih igrača poput [[Josep Guardiola|Josepa Guardiole]], [[Jose Mari Baker|Josea Mari Bakera]] i [[Txiki Begiristain|Txikija Begiristaina]] te dovukao strane igrače poput [[Ronald Koeman|Ronalda Koemana]], [[Michael Laudrup|Michaela Laudrupa]], [[Romario|Romarija]] i [[Hristo Stoichkov|Hristova Stoichkova]].<ref>Ball, Phil. str. 106–107.</ref> Pod njegovim vodstvom Barcelona je osvojila četiri uzastopna naslova španjolskog prvaka u razdoblju od [[1991.]] do [[1994.]] godine. U finalu Kupa pobjednika kupova [[1989.]] godine pobijedili su [[U.C. Sampdoria|Sampdoriju]], dok su [[1992.]] godine isti klub pobijedili u finalu Lige prvaka održanom na [[Wembley|Wembleyju]]ju. Također su osvojili i naslov pobjednika španjolskog kupa [[1990.]] godine, Europski Superkup 1992. godine i tri španjolska Superkupa. S 11 osvojenih trofeja Cruyff je postao najuspješniji trener kluba u povijesti sve do [[2011.]] godine i menadžerske ere Josepa Guardiole.<ref>{{cite web|url=http://www.goal.com/en-us/news/88/spain/2011/08/18/2625001/pep-guardiola-enters-barcelona-history-books-with-record|title=Pep Guardiola enters Barcelona history books with record 11th title as coach|publisher=Goal.com | preuzeto =19 August 2011}}</ref> Cruyff je također postao i trener s najdužim stažem u klubu - punih 8 godina.<ref name=honours>{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/palmares/palmares.html |title=Honours |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=12 March 2010 |archiveurl=http://arquivo.pt/wayback/20091003163828/http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/palmares/palmares.html |archivedate=3. Listopadlistopada 2009. }}</ref> Cruyffu je sreća okrenula leđa u posljednje dvije sezone kada nije uspio osvojiti niti jedan trofej pa mu se predsjednik Núñez zahvalio.<ref name="fcbarcelona4"/>

Cruyffa je nakratko zamijenio trener [[Bobby Robson]] koji je preuzeo klub u sezoni 1996./97. On je doveo [[Ronaldo|Ronalda]] iz [[PSV|PSV-a]] te osvojio trostruku krunu te sezone: španjolski kup, Kup pobjednika kupova i španjolski Superkup. Međutim, unatoč svom uspjehu Robsona su svi smatrali tek zamjenskim trenerom - čekali su da [[Louis van Gaal]] postane slobodan.<ref name="fcbarcelona5">{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_5.html |title=History part V |publisher=FC Barcelona |date=15. lipnja 2003. |preuzeto=12 March 2010 |archiveurl=https://archive.is/20121204192124/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/etapes_historia/etapa_5.html |archivedate=4. Prosinacprosinca 2012. }}</ref> Poput Maradone, Ronaldo je u Barceloni proveo kratko vrijeme prije nego je otišao u [[F.C. Internazionale Milano|Inter Milan]]. Međutim, pojavili su se novi igrači poput [[Luis Figo|Luisa Figa]], [[Patrick Kluivert|Patricka Kluiverta]], [[Luis Enrique|Luisa Enriquea]] i [[Rivaldo|Rivalda]] koji su osvojili UEFA Superkup protiv [[Borussia Dortmund|Borussije Dortmund]] te španjolski kup i španjolsko prvenstvo [[1998.]] godine. Godinu dana kasnije klub je osvojio jubilarni naslov prvaka. Rivaldo je postao četvrti igrač Barcelone koji je proglašen europskim nogometašem godine. Ipak, unatoč domaćim uspjesima, neuspjesi na međunarodnoj nogometnoj sceni (pogotovo u Ligi prvaka) bili su glavni uzrok otkaza van Gaala i odstupanja s mjesta predsjednika kluba Núñeza [[2000.]] godine.<ref name="fcbarcelona5"/>

Odlazak Núñeza i van Gaala nisu se mogli niti usporediti s odlaskom [[Luis Figo|Luisa Figa]] iz Barcelone. Kao drugi kapetan momčadi, Figo je postao kultni heroj kojeg su Katalonci smatrali svojim vlastitim. Navijači su Figu izrazito zamjerili što je odlučio prijeći u redove njihovog najvećeg suparnika Real Madrida pa su ga neprijateljski dočekivali na domaćim utakmicama ova dva kluba. Za vrijeme njegovog prvog posjeta u dresu Real Madrida netko iz publike je na njega bacio [[svinja|svinjsku glavu]] i punu bocu [[viski|viskija]]ja.<ref>Ball, Phil. str. 19.</ref> Predsjednika Núñeza zamijenio je [[Joan Gaspart]] [[2000.]] godine i u tri godine njegovog boravka na mjestu predsjednika, klub je bio u padu, a treneri su dolazili i odlazili; u jednom trenutku van Gaal se ponovno vratio na trenersku klupu. Međutim, van terena Gaspart nije ulijevao povjerenje i [[2003.]] godine skupa s van Gaalom daje ostavku.<ref>Ball, Phil. str. 109–110.</ref>

Nakon te razočaravajuće Gaspartove ere klub se probudio uz kombinaciju novog mladog predsjednika, [[Joan Laporta|Joana Laporte]] i novog mladog trenera, bivšeg [[Nizozemska|nizozemskog]] igrača i [[Nizozemska nogometna reprezentacija|reprezentativca]] [[Frank Rijkaard|Franka Rijkaarda]]. Mješavina novih međunarodnih igrača i domaćih [[Španjolska nogometna reprezentacija|španjolskih reprezentativaca]] vratila je klub na staze uspjeha. Barca je osvojila [[La Liga|La Ligu]] i [[španjolski superkup]] u sezoni 2004./05., a vezni igrač [[Ronaldinho]] je te godine proglašen najboljim svjetskim nogometašem.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/4486166.stm |title=Ronaldinho wins world award again |publisher=BBC News |date=19. prosinca 2005. | preuzeto =11 August 2010}}</ref>

Sljedeće sezone Barcelona je ponovila prethodni uspjeh osvojivši domaće prvenstvo i Superkup.<ref>{{Cite news|url=http://www.independent.co.uk/sport/football/european/real-madrid-0-barcelona-3-bernabeu-forced-to-pay-homage-as-ronaldinho-soars-above-the-galacticos-516202.html |title=Real Madrid 0 Barcelona 3: Bernabeu forced to pay homage as Ronaldinho soars above the galacticos |work=The Independent |date=21. studenog 2005. | preuzeto =11 August 2010 | location=London | first=Patrick | last=McCurdy}}</ref> Klub je također te sezone osvojio i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] pobijedivši u finalu [[Arsenal]] rezultatom 2:1. Iako su petnaest minuta prije kraja gubili 1:0 od [[Engleska|engleskog]] kluba koji je igrao s igračem manje, uspjeli su se vratiti i osvojiti ovaj europski trofej prvi puta nakon 14 godina.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/4773353.stm |title=Barcelona 2–1 Arsenal |publisher=BBC News |date=17. svibnja 2006. | preuzeto =11 August 2010}}</ref> Igrači su te sezone također nastupili i na [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA-inom svjetskom klupskom nogometnom prvenstvu]] na kojem su u finalu izgubili od [[Brazil|brazilskogbrazil]]skog Internacionala rezultatom 0:1.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/tournaments/archive/tournament=107/edition=248388/news/newsid=108718.html#internacional+make+japan |title=Internacional make it big in Japan |publisher=FIFA |date=17. prosinca 2006. | preuzeto =11 August 2010}}</ref> Unatoč tome što je u sezoni 2006./07. bila jedan od najvećih favorita i startala odličnim rezultatima, Barcelona nije uspjela osvojiti niti jedan trofej. Glavni uzrok loše sezone bile su otvorene svađe između igrača [[Samuel Eto'o|Samuela Eto'a]] i trenera Rijkaarda.<ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/africa/6353861.stm |title=Barcelona will not punish Eto'o |publisher=BBC News |date=14. veljače 2007. | preuzeto =11 August 2010}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.soccerway.com/news/2007/August/03/barcelona-defends-asian-tour/ |title=Barcelona defends Asian tour |publisher=soccerway.com|work=AFP |date= | preuzeto =11 March 2010}}</ref> U španjolskom prvenstvu Barca je većinu sezone provela na prvom mjestu, ali njihova nekonzistentna igra u drugom dijelu prvenstva omogućila je [[Real Madrid|Real Madridu]]u da se dočepa prvog mjesta i kasnije osvoji naslov prvaka.

Sezona 2007./08. bila je neuspješna i kako Barcelona ponovno nije uspjela osvojiti niti jedan trofej, trener mlade B momčadi [[Josep Guardiola]] preuzeo je Rijkaardove dužnosti na kraju sezone.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/destacades/n080508104104.html|title=Rijkaard until 30 June; Guardiola to take over|date=8. svibnja 2008.|preuzeto=8 May 2009.|publisher=FC Barcelona|archiveurl=https://archive.is/20121204141033/http://www.fcbarcelona.com/web/english/noticies/destacades/n080508104104.html|archivedate=4. Prosinacprosinca 2012.}}</ref> Guardiola je u momčad uveo sada već legendaran ''tiki-taka'' stil igre kojeg je podučavao u Barceloninoj omladinskoj školi. Također je prodao Ronaldinha i [[Deco|Deca]] te novu igru kluba počeo graditi oko igrača [[Xavi|Xavija]]ja, [[Andrés Iniesta|Inieste]] i [[Lionel Messi|Messija]].

U finalu [[Copa del Rey|španjolskog kupa]] [[2009.]] godine Barcelona je pobijedila [[Athletic Bilbao]] rezultatom 4:1 i osvojila ovo natjecanje po rekordni dvadeset i peti put. Tri dana kasnije uslijedila je povijesna pobjeda protiv [[Real Madrid|Real Madrida]]a (6:2) kojom je Barcelona osigurala naslov prvaka u sezoni 2008./09. Te iste sezone također je osvojila i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] po treći put u finalu odigranom u [[Rim|Rimu]]u pobijedivši tadašnjeg branitelja naslova [[Manchester United]] rezultatom 2:0. Time je postao prvi [[Španjolska|španjolski]] klub ikada koji je osvojio trostruku krunu.<ref>{{cite web|url=http://soccernet.espn.go.com/columns/story?id=646187&sec=europe&root=europe&&cc=5739|title=One title closer to the treble|date=14 May 2009.|publisher=[[ESPN]]|first=Eduardo|last=Alvarez| preuzeto =30 May 2009}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8060878.stm|title=Barcelona 2–0 Man Utd|date=27. svibnja 2009.|publisher=BBC Sport| preuzeto =30 May 2009}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.thesportreview.com/tsr/2009/05/pep-guardiola-barcelona/|title=Pep Guardiola's love affair with Barça continues|date=19. svibnja 2009.|publisher=Thesportreview.com| preuzeto =31 May 2009}}</ref> Iste godine Barcelona je osvojila [[Španjolski superkup|španjolski superkup]] pobijedivši u finalu Athletic Bilbao<ref>{{Cite news|title=Messi leads Barcelona to Spanish Supercup win|publisher=CNN Sports Illustrated. Associated Press|date=23. kolovoza 2009.|url=http://sports.sportsillustrated.cnn.com/gold/story.asp?i=20090823224656240000201|preuzeto=25 December 2009|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110708171500/http://sports.sportsillustrated.cnn.com/gold/story.asp?i=20090823224656240000201|archivedate=8. Srpanjsrpnja 2011.}}</ref> te [[UEFA Superkup]] porazivši [[Shakhtar Donetsk]]<ref>{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/futbol/temporada_09-10/arxiu_partits/supercopa_europa/final/jornada01/Barcelona_Shakhtar_Donetsk/partit.html |title=Barcelona vs Shakhtar Donetsk |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=13 March 2010 |archiveurl=https://archive.is/20120729184706/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/futbol/temporada_09-10/arxiu_partits/supercopa_europa/final/jornada01/Barcelona_Shakhtar_Donetsk/partit.html |archivedate=29. Srpanjsrpnja 2012. }}</ref> i postavši prvi europski klub koji je osvojio domaći i europski superkup nakon već osvojene trostruke krune. U [[prosinac|prosincu]] [[2009.]] godine Barcelona je osvojila i [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA svjetsko nogometno prvenstvo]]<ref>{{Cite book| url = http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/8422908.stm | title = Barcelona beat Estudiantes to win the Club World Cup | publisher = BBC Sport | date = 19. prosinca 2009.| preuzeto =14 April 2010}}</ref> te postala prvi nogometni klub u povijesti koji je osvojio svih šest naslova u natjecanjima koje je igrao.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/news/newsid=1151676.html |title=The year in pictures |publisher=FIFA.com |date=13. prosinca 2009.| preuzeto =13 March 2010}}</ref> Godine [[2010.]] Barcelona je postavila dva nova rekorda u španjolskom nogometu obranivši naslov španjolskog prvaka s rekordnih 99 bodova na kraju sezone te osvojivši španjolski superkup deveti put.<ref>{{cite web |last=Associated |first=The |url=http://www.google.com/hostednews/canadianpress/article/ALeqM5hTKYLfFVJSz8N1uam6zrvdyQGZqA |title=The Canadian Press: Messi's three goals as Barcelona wins record ninth Spanish Supercup |publisher=Canadian Press |date=21. kolovoza 2010. |preuzeto=27 August 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100824072643/http://www.google.com/hostednews/canadianpress/article/ALeqM5hTKYLfFVJSz8N1uam6zrvdyQGZqA |archivedate=24. Kolovozkolovoza 2010. }}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.usatoday.com/sports/soccer/2010-05-16-barcelona-spanish-league-title_N.htm|title=Messi, Barcelona set records in Spanish league title repeat|work=USA Today|date=16. svibnja 2010.| preuzeto =11 August 2010}}</ref>

Nakon Laportinog odlaska iz kluba u [[lipanj|lipnju]] [[2010.]] godine, [[Sandro Rosell]] je izabran za novog predsjednika. Izbori su održani [[13. lipnja]], a novi predsjednik dobio je 61,35% glasova (rekordnih 57088 glasova).<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/presidents/sandrorosell.html|title=Sandro Rosell i Feliu (2010–)|publisher=FCBarcelona.cat|work=FC Barcelona|preuzeto=5. lipnja 2011,|archiveurl=https://archive.is/20120903143210/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/presidents/sandrorosell.html|archivedate=3. Rujanrujna 2012.}}</ref> Rosell je u klub doveo [[David Villa|Davida Villu]] iz [[Valencia C.F.|Valencije]] za 40 milijuna [[Euro|Eura]]<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/05/19/n100519111099.html|title=Barca agree Villa move with Valencia|date=19. svibnja 2010.|work=FCBarcelona.cat|publisher=FC Barcelona|preuzeto=4. lipnja 2011.|archiveurl=https://archive.is/20120802164009/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada09-10/05/19/n100519111099.html|archivedate=2. Kolovozkolovoza 2012.}}</ref> te [[Javier Mascherano|Javiera Mascherana]] iz [[FC Liverpool|Liverpoola]] za 19 milijuna Eura.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/08/27/n100827112582.html|title=Deal with Liverpool to sign Mascherano|date=27. kolovoza 2010.|work=FCBarcelona.cat|publisher=FC Barcelona|preuzeto=4. lipnja 2011.|archiveurl=https://archive.is/20120731104643/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/noticies/futbol/temporada10-11/08/27/n100827112582.html|archivedate=31. Srpanjsrpnja 2012.}}</ref> U [[studeni|studenom]] 2010. godine Barcelona je svog najvećeg rivala - Real Madrid - pobijedila rezultatom 5:0. U sezoni 2010./11. Barcelona je ponovno obranila naslov španjolskog prvaka (treći put za redom), završivši sezonu sveukupno skupivši 96 bodova.<ref>[http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/13368064.stm Barcelona secure La Liga Spanish title hat-trick] BBC Sport. Preuzeto 30. svibnja 2011.</ref> U [[travanj|travnju]] [[2011.]] godine klub je ponovno došao u završnicu španjolskog kupa, ali su tu utakmicu izgubili od Real Madrida rezultatom 0:1 na [[Estadio Mestalla|stadionu Mestalla]] u [[Valencia|Valenciji]].<ref>[http://www.skysports.com/football/match_report/0,19764,11065_3365041,00.html Madrid clinch Copa del Rey] Sky Sports. Preuzeto 30. svibnja 2011.</ref> U [[svibanj|svibnju]] iste godine Barcelona je u finalu Lige prvaka porazila Manchester United rezultatom 3:1 na stadionu [[Wembley Stadium|Wembley]] na taj način osvojivši ovo natjecanje četvrti put.<ref>{{cite news|url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/13576522.stm |title=Barcelona 3–1 Man Utd |author=Phil McNulty|date=28. svibnja 2011.|work= |publisher=BBC | preuzeto =30 May 2011}}</ref> U [[kolovoz|kolovozu]]u 2011. godine u klub je stigao [[Cesc Fàbregas]] koji je doveden iz [[Arsenal|Arsenala]]a i koji je Barceloni pomogao u obrani naslova prvaka španjolskog superkupa protiv Real Madrida. Ovom pobjedom ukupan broj osvojenih trofeja Barcelone popeo se na 73 čime je izjednačen broj osvojenih trofeja njihovog najvećeg suparnika Real Madrida.<ref>{{cite web|url=http://www.marca.com/2011/08/17/futbol/equipos/barcelona/1313608792.html |title=El Barça iguala en títulos al Real Madrid |publisher=MARCA.com |date= | preuzeto =18 August 2011}}</ref>

{{cite web|url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/2011/08/27/barca-madrid/1131109.shtml|title=El club azulgrana ya tiene más títulos que el Real|publisher=SPORT.es |date= | preuzeto =27 August 2011}}</ref> Ta pobjeda također je označila i još jedan impresivan rekord: [[Josep Guardiola]] je osvojio svoj dvanaesti trofej od 15 mogućih u tri godine koliko je vodio klub, tako postavši trener s najviše osvojenih trofeja u povijesti Barcelone.<ref>{{cite web|url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20110827/pep-guardiola-supero-marca-johan-cruyff/1131117.shtml|title=Pep Guardiola superó la marca de Johan Cruyff|date=26. kolovoza 2011.|work=Sport.es| preuzeto =26 August 2011}}</ref>

U prosincu je Barcelona osvojila FIFA-ino svjetsko nogometno prvenstvo rekordni drugi put, pobijedivši u finalu brazilski klub [[Santos Futebol Clube|Santos]] rezultatom 4:0 zahvaljujući dvama pogodcima Lionela Messija te zgodicima [[Xavi|Xavija]]ja i Fábregasa.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/football/first-team/detail/article/santos-fcb-legendary-barca-0-4|title=SANTOS-FCB: Legendary Barça (0-4)|date=18. prosinca 2011.|work=fcbarcelona.com|preuzeto=18 December 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111222010356/http://www.fcbarcelona.com/football/first-team/detail/article/santos-fcb-legendary-barca-0-4|archivedate=22. Prosinacprosinca 2011.}}</ref> Na taj način osvojen je trinaesti trofej (od 16 mogućih) u samo tri i pol godine i nastavljena najkvalitetnija igra u modernoj nogometnoj povijesti.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/football/first-team/detail/article/guardiola-winning-13-out-of-16-titles-is-only-possible-when-you-have-a-competitive-mentality|title=Guardiola: "Winning 13 out of 16 titles is only possible when you have a competitive mentality"|date=18. prosinca 2011.|work=fcbarcelona.com|preuzeto=18 December 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120108011751/http://www.fcbarcelona.com/football/first-team/detail/article/guardiola-winning-13-out-of-16-titles-is-only-possible-when-you-have-a-competitive-mentality|archivedate=8. Siječanjsiječnja 2012.}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/clubworldcup/matches/round=257437/match=300180901/summary.html

Guardiolina četverogodišnja era u kojoj je Barcelona osvojila niz trofeja inspirirala je [[Velika Britanija|britanskog]] redatelja [[Paul Greengrass|Paula Greengrassa]] koji je odlučio snimiti [[dokumentarni film]] o klubu. Film će se zvati ''Barça'', a fokusirat će se na proces i nasljeđe jedne od najvećih svjetskih franšiza uz poseban naglasak na četiri godine u kojima je Guardiola vodio klub do 14 osvojenih trofeja. Očekuje se da će film biti gotov i spreman za emitiranje prije [[Svjetsko prvenstvo u nogometu - Brazil 2014.|Svjetskog nogometnog prvenstva]] koje se [[2014.]] godine igra u [[Brazil|Brazilu]]u.<ref>{{cite news |url=http://www.insideworldsoccer.com/2012/05/hollywood-to-do-film-on-barcelona.html |title=Hollywood to do film on Barcelona |publisher=inside World Soccer |date=19 May 2012}}</ref>

Nadimak za navijače Barcelone je ''culer'', a proizlazi iz [[Katalonski jezik|katalonske riječi]] ''cul'' (stražnjica) budući su navijači na prvom stadionu, ''Camp de la Indústria'', sjedili na "stražnjicama" tijekom utakmica. U [[Španjolska|Španjolskoj]] za Barcelonu navija oko 25% populacije čime je taj klub drugi najpodržavaniji nogometni klub te zemlje, odmah poslije [[Real Madrid|Real Madrida]]a za kojeg navija oko 32% stanovnika. [[Valencia C.F.|Valencia]] je na trećem mjestu s 5% navijača.<ref>{{cite web|url=http://www.cis.es/cis/export/sites/default/-Archivos/Marginales/2700_2719/2705/Es2705mar_A.pdf |title=Ficha Técnica | publisher=Centro de Investigaciones Sociológicas |format=PDF |date = svibanj 2007.| preuzeto =8 August 2010|language=Spanish}}</ref> Diljem [[Europa|Europe]] Barcelona je uglavnom drugi najomiljeniji nogometni klub.<ref>Chadwick, Simon; Arthur, Dave. str. 4–5.</ref> Broj članova navijača kluba znatno se povećao od sezone 2003./04. kada je imao oko sto tisuća članova do 170 000 članova u [[rujan|rujnu]] [[2009.]] godine.<ref name=socis>{{cite web|url=http://www.sport.es/es/noticias/barca/20090919/barcelona-tiene-170000-socios/813866.shtml |title=El FC Barcelona ya tiene 170.000 socios |publisher=SPORT.es|language=Spanish|date=19. rujna 2009. |first=Víctor |last=Aznar | preuzeto =8 August 2010}}</ref> Vjeruje se da je porast članova navijača uglavnom posljedica [[Ronaldinho|Ronaldinha]] i tadašnjeg predsjednika [[Joan Laporta|Joana Laporte]] koji je imao odličnu medijsku strategiju koja se uglavnom fokusirala na španjolske i engleske [[Internet|internet]] medije.<ref>Fisk, Peter. str. 201–202.</ref><ref>Brott, Steffen. str. 77.</ref>

Uz članstvo od [[lipanj|lipnja]] [[2010.]] godine sveukupno je 1335 službeno registriranih obožavatelja kluba (imena ''penyes'') diljem svijeta. Upravo ti obožavatelji promoviraju klub Barcelonu u svojim lokalnim zajednicama i primaju povoljne ponude prilikom svakog posjeta [[Barcelona|Barceloni]].<ref>{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/penyes/llistat_penyes/llistat_penyes.html |title=Penyes |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=8 August 2010 |archiveurl=http://arquivo.pt/wayback/20091003164220/http://www.fcbarcelona.com/web/english/penyes/llistat_penyes/llistat_penyes.html |archivedate=3. Listopadlistopada 2009. }}</ref> Sam klub imao je mnogo poznatih osoba koji su dali podršku klubu, uključujući [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] koji je bio počasni član te bivšeg premijera Španjolske Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera.<ref>{{Cite news|url=http://pqasb.pqarchiver.com/washingtonpost/access/377088531.html?dids=377088531:377088531&FMT=ABS&FMTS=ABS:FT&type=current&date=Jul+29%2C+2003&author=Steven+Goff&pub=The+Washington+Post&desc=Barça+Isn%27t+Lounging+Around%3B+Storied+Catalonian+Club+Plots+Its+Return+to+the+Top|title=Barça Isn't Lounging Around; Storied Catalonian Club Plots Its Return to the Top|first=Steven|last=Goff|work=The Washington Post | date=29. srpnja 2003.}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://nation.ittefaq.com/issues/2008/07/02/news0376.htm|agency=Associated Press|title=Spain's football team welcomed by royals|work=The New Nation| preuzeto =10 August 2010}}</ref>

U svakoj nogometnoj nacionalnoj ligi u svijetu postoji žestoko suparništvo između dva najjača kluba, a to je posebno slučaj u [[La Liga|La Ligi]] gdje se utakmica između Barcelone i [[Real Madrid|Real Madrida]]a zove [[El Clásico]]. Još od početka natjecanja ova dva kluba predstavljala su dvije različite regije u Španjolskoj: [[Katalonija|Kataloniju]] i [[Kastilja|Kastilju]], kao i dva različita grada. Njihovo rivalstvo također reflektira i političke i kulturne tenzije koje se [[desetljeće|desetljećima]] osjete između Katalonaca i [[Kastiljci|Kastiljaca]], a koje jedan autor naziva ponovnim rađanjem [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]].<ref>Ghemawat, Pankaj. str. 2.</ref>

Tijekom diktatura Prima de Rivere, a pogotovo [[Franco|Francisca Franca]] ([[1939.]] - [[1975.]]) sve regionalne kulture bile su potisnute. Svi jezici koji su se inače govorili u Španjolskoj, osim samog španjolskog (i to [[Kastiljski jezik|kastiljskog jezika]]), bili su službeno zabranjeni.<ref>Kleiner-Liebau, Désirée. str. 70.</ref><ref>{{Cite news|author=Phil Ball |url=http://www.guardian.co.uk/football/2002/apr/21/championsleague.sport |title=The ancient rivalry of Barcelona and Real Madrid|work=The Guardian|publisher=Guardian News and Media |date= 21. travnja 2002.| preuzeto =13 March 2010 | location=London}}</ref> Simbolizirajući želju za slobodom Katalonaca, Barca je postala ''Više od kluba'' (''Més que un club'') za same Katalonce. Prema Manuelu Vázquezu Montalbánu najbolji način da Katalonci demonstriraju svoj identitet je bio da se pridruže Barci. Bilo je to manje riskantno nego da se pridruže tajnom anti-Francovom pokretu, a i na slobodniji su način mogli izražavti svoje neslaganje s režimom.<ref>Spaaij, Ramón. str. 251.</ref>

S druge strane, na Real Madrid se oduvijek gledalo kao na utjelovljenje suvereniteta okrutnog centralizma i [[Fašizam|fašističkog režima]] na nivou menadžmenta ([[Santiago Bernabeu]], bivši predsjednik kluba prema kojem je nazvan [[Stadion Santiago Bernabéu|Realov stadion]], borio se u ratu na strani nacionalista).<ref>{{Cite news|url=http://www.time.com/time/arts/article/0,8599,1697027,00.html|title=Barcelona vs. Real Madrid: More Than a Game|date=20. prosinca 2007.| preuzeto =1 July 2009|work=[[Time (časopis)|Time]]|last=Abend|first=Lisa}}</ref><ref>{{Cite news|url=http://www.guardian.co.uk/football/2001/mar/26/newsstory.sport13|title=Morbo: The Story of Spanish Football by Phil Ball (London: WSC Books, 2001)|date=26. ožujka 2001.| preuzeto =1 July 2009|work=[[The Guardian]]|last=Lowe|first=Sid}}</ref> Međutim, tijekom Španjolskog građanskog rata, članovi oba kluba (poput Josepa Sunyola i Rafaela Sáncheza Guerre) patili su zbog onih koji su podržavali Franca.

Tijekom 50-ih godina prošlog stoljeća suparništvo je još više pogoršano nakon kontroverznog transfera [[Alfredo di Stefano|Alfreda di Stéfana]] koji je na kraju zaigrao za Real Madrid i postao ključnim igračem njihovih kasnijih uspjeha.<ref>Burns, Jimmy. str. 31–34.</ref> Tijekom [[1960-ih|60-ih]] godina njihovo rivalstvo se proširilo na europska natjecanja kada su se dva puta susreli u ''knock-out'' fazi [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]].<ref name="rsssf-garcia">{{cite web|url=http://www.rsssf.com/tablesb/barcamadrid.html |title=FC Barcelona vs Real Madrid CF since 1902 |publisher=Rec.Sport.Soccer Statistics Foundation |date=31. siječnja 2000. | preuzeto =21 August 2010 |author=García, Javier}}</ref>

Barcelonin lokalni nogometni rival je oduvijek bio [[RCD Espanyol|Espanyol]]. Kao jedan od klubova pod kraljevskim pokroviteljstvom, Espanyol su isključivo osnovali španjolski zaljubljenici u [[nogomet]] za razliku od multinacionalne prirode Barcelone. Osnivačka poruka kluba bila je usmjerena protiv Barcelone budući im se nije sviđala činjenica što Barcelona u svom timu ima uglavnom strane igrače.<ref name="Ball, Phil. str. 86-87"/> Suparništvo je ojačano nakon što su Katalonci počeli shvaćati klub Espanyol kao provokativnog predstavnika [[Madrid|Madrida]]a.<ref>Shubert, Arthur. str. 199.</ref> Njihovo originalno tlo nalazi se u bogatom dijelu okruga [[Sarrià]].<ref>{{cite web|url=http://hemeroteca.lavanguardia.com/preview/1901/04/09/pagina-2/33398307/pdf.html |title=Edición del martes, 09 abril 1901, página 2 – Hemeroteca – Lavanguardia.es |language=Spanish|publisher=Hemeroteca Lavanguardia|date= | preuzeto =13 March 2010}}</ref><ref>{{cite web |url=http://www.rcdespanyol.cat/principal.php?modulo=estatico&idcontenido=8&idmenu=2&idsubmenu=22&nombremodulo=dates&idlinkchk=21 |title=History of Espanyol |publisher=RCD Espanyol |date= |preuzeto=13 March 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100928223937/http://rcdespanyol.cat/principal.php?modulo=estatico&idcontenido=8&idmenu=2&idsubmenu=22&nombremodulo=dates&idlinkchk=21 |archivedate=28. Rujanrujna 2010. }}</ref>

Premda se radi o lokalnom derbiju koji se igrao najviše puta u povijesti [[La Liga|La Lige]], također se radi i o totalno neuravnoteženom susretu u kojem uglavnom pobjeđuje Barcelona. U gotovo 70 godina La Lige, Espanyol je tek tri puta završio sezonu na boljoj poziciji od Barcelone, a jedino katalonsko finale [[Copa del Rey|španjolskog kupa]] odigrano je [[1957.]] godine. Dobila ga je Barcelona. Espanyolu može biti utjeha da još uvijek drži najveću pobjedu u derbiju (6:0 iz [[1951.]] godine). Espanyol je također pobijedio Barcelonu rezultatom 1:2 u sezoni 2008./09. i tako postao prvi klub koji je pobijedio Barcu na njezinom stadionu [[Camp Nou]] u sezoni u kojoj je osvojila trostruku krunu.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_08-09/arxiu_partits/lliga/jornada24/Barcelona_Espanyol/partit.html|title=Matchday 24|publisher=FC Barcelona|date=|preuzeto=13 March 2010|archiveurl=https://archive.is/20120731081930/http://www.fcbarcelona.com/web/english/futbol/temporada_08-09/arxiu_partits/lliga/jornada24/Barcelona_Espanyol/partit.html|archivedate=31. Srpanjsrpnja 2012.}}</ref>

[[Andrés Iniesta]] trenutačno drži rekord po broju odigranih utakmica (670) kao i po broju nastupa u [[La Liga|La Ligi]] (442) čime je prešao bivšeg rekordera Xavija (622).<ref name=records>{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/records/rec_individuals.html |title=FC Barcelona Records (Team & Individual Records) |publisher=FC Barcelona |preuzeto=15 March 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101202032539/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/club/historia/records/rec_individuals.html |archivedate=2. Prosinacprosinca 2010. }}</ref>

Najbolji strijelac Barcelone svih vremena u svim natjecanjima (uključujući i prijateljske utakmice) je [[Lionel Messi]] koji je sveukupno postigao 569 pogodaka.<ref name=records/><ref>[http://www.fcbarcelona.com/football/first-team/detail/article/messi-one-goal-away-from-cesar-s-record Messi one goal away from Cesar's record, fcbarcelona.com, March 19th 2012]</ref><ref name=records/> Kada se gledaju samo postignuti pogodci u La Ligi taj rekord opet drži [[Lionel Messi]] koji je bio strijelac 394 puta u razdoblju od 2004 do danas. Samo četiri igrača uspjela su postići više od 100 ligaških pogodaka za Barcelonu: César Rodríguez (192), [[Lionel Messi]] (188), [[Ladislao Kubala]] (131) i [[Samuel Eto'o]] (108).

Dana [[2. veljače]] [[2009.]] godine Barcelona je dosegla brojku od pet tisuća postignutih pogodaka u La Ligi. Jubilarni pogodak postigao je Messi u utakmici protiv [[Racing Santander|Racing Santandera]]a koju je Barca dobila rezultatom 2:1.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/clubfootball/news/newsid=1012195.html |title=Messi propels 5,000-goal Barcelona |publisher=FIFA|date=1. veljače 2009. | preuzeto =13 March 2010}}</ref> Dana [[18. prosinca]] 2009. godine Barcelona je pobijedila Estudiantes rezultatom 2:1 i na taj način osvojila šestu titulu te godine te postala prvi nogometni klub u povijesti kojem je to uspjelo.<ref>{{cite web|url=http://www.fifa.com/worldfootball/statisticsandrecords/news/newsid=1151723.html |title=Kings, queens and a young prince |publisher=FIFA|date=23. prosinca 2009.| preuzeto =23 March 2010}}</ref>

Najviše posjetitelja na jednoj utakmici Barcelone bilo je 120 tisuća u četvrt-finalu [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] protiv [[Juventus|Juventusa]]a odigranom [[3. ožujka]] [[1986.]] godine.<ref>{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/records/rec_colectius.html |title=Records |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=15 March 2010 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100817060411/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/records/rec_colectius.html |archivedate=17. Kolovozkolovoza 2010. }}</ref> Modernizacija stadiona [[Camp Nou]] tijekom 90-ih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]] i postavljanje sjedala na kompletnom stadionu znači da taj rekord neće biti oboren u bližoj budućnosti, jer trenutačni ukupni kapacitet stadiona iznosi 98&nbsp;722 mjesta.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/club_avui/territori_barca/CampNou/estadi_cinc_estrelles.html |title=A Five Star Stadium |publisher=FC Barcelona | preuzeto =24 December 2010}}</ref>

Od svog osnivanja klub je igrao s grbom. Originalni grb kluba bio je u obliku dijamantnog četverokuta na čijem se vrhu nalazika Aragonova kruna i palica kralja Jamesa obavijeni s dvije grane - jednom sa [[Lovor|stabla lovora]], a drugom s [[Palma|palminog drveta]].<ref name=crest>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/simbols/escut.html|title=The crest|preuzeto=30 July 2010|publisher=FC Barcelona|archiveurl=https://archive.is/20120530060040/http://www.fcbarcelona.com/web/english/club/historia/simbols/escut.html|archivedate=30. Svibanjsvibnja 2012.}}</ref> Godine [[1910.]] klub je organizirao natjecanje među svojim članovima za dizajn novog grba. Pobjednik je bio Carles Comamala koji je u to vrijeme i igrao za klub. Comamalin prijedlog postao je grb kojeg igrači nose i danas, s nekim manjim izmjenama. Grb se sastoji od križa svetog Georgea u gornjem desnom uglu pored kojeg se nalazi katalonska zastava te službene boje kluba na dnu.<ref name=crest/>

Dresovi s plavom i crvenom bojom prvi put su nošeni u utakmici protiv Hispanije [[1900.]] godine.<ref>Ball, Phil str. 90.</ref> Postoji nekoliko različitih teorija o dizajnu Barceloninih dresova s plavom i crvenom bojom. Sin prvog predsjednika, Arthur Witty, tvrdio je da je ideja o bojama kluba potekla od njegovog oca. Drugo objašnjenje, prema autoru Toniju Strubellu, bilo je da su boje uzete iz prve Robespierreove republike. Učestalo mišljenje u samoj [[Katalonija|Kataloniji]] prevladava da je boje izabrao sam Joan Gamper na temelju njegovog ranije osnovanog kluba - [[FC Basel|Basela]].<ref>Ball, Phil str. 90–91.</ref>

Od svog osnivanja Barcelona nikad nije nosila korporativne sponzore na svojim dresovima. Dana [[14. srpnja]] [[2006.]] godine klub je objavio da je potpisao petogodišnji ugovor s [[UNICEF|UNICEF-om]] koji je uključivao stavljanje UNICEF-ovog loga na dresove. Prema Ugovoru, klub je obvezan donirati milijun i pol [[Euro|Eura]] svake godine UNICEF-u (0,7% njegovog uobičajenog prihoda) kroz svoju organizaciju ''FC Barcelona Foundation''.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.com/web/Fundacio/english/nacions_unides/convenis/unicef/continguts/carta_laporta.html|title=Open letter from Joan Laporta|preuzeto=21 February 2010|year=2010.|publisher=FC Barcelona|archiveurl=https://archive.is/20120730014033/http://www.fcbarcelona.com/web/Fundacio/english/nacions_unides/convenis/unicef/continguts/carta_laporta.html|archivedate=30. Srpanjsrpnja 2012.}}</ref> ''FC Barcelona Foundation'' je posebno tijelo osnovano [[1994.]] godine na prijedlog tadašnjeg predsjednika ekonomsko-statutarnog povjerenstva Jaimea Gila-Aluje. Ideja je bila da se osnuje organizacija koja će privlačiti financijska sponzorstva kako bi se podržavala neprofitna športska tvrtka.<ref>Desbordes, Michel str. 195.</ref>

|}

U početku je Barcelona igrala na stadionu ''Camp de la Indústria''. Njegov kapacitet iznosio je 6000 mjesta, a službenici kluba napominjali su da je takav stadion premali za klub kojem iz dana u dan raste broj članova.<ref>{{cite web|url=http://www.fcbarcelona.cat/web/catala/noticies/club/temporada08-09/03/n090314107593.html|publisher=FC Barcelona|title=Cent anys del camp de la Indústria|preuzeto=11 September 2010|date=14. ožujka 2009.|author=Santacana, Carles|language=Catalan|archiveurl=https://archive.is/20120804055554/http://www.fcbarcelona.cat/web/catala/noticies/club/temporada08-09/03/n090314107593.html|archivedate=4. Kolovozkolovoza 2012.}}</ref>

Godine [[1922.]] broj navijača kluba prešao je dvadeset tisuća i posuđujući novac Barca je napokon mogla izgraditi veći stadion, ''Camp de Les Corts'' kapaciteta dvadeset tisuća mjesta. Nakon završetka [[Španjolski građanski rat|Španjolskog građanskog rata]], klub je započeo privlačiti još više članova i puno više ljudi dolazilo je gledati utakmice. To je dovelo do nekoliko projekata povećanja stadiona: glavne tribine [[1944.]] godine, južne tribine [[1946.]] godine i konačno sjeverne tribine [[1950.]] godine. Nakon posljednje rekonstrukcije povećanja, stadion ''Les Corts'' mogao je primiti 60 tisuća navijača.<ref name="fcbarcelona6">{{cite web |url=http://www.fcbarcelona.cat/web/english/club/club_avui/territori_barca/CampNou/intro_historica.html |title=Brief history of Camp Nou |publisher=FC Barcelona |date= |preuzeto=30 July 2010 |archiveurl=https://archive.is/20120801083203/http://www.fcbarcelona.cat/web/english/club/club_avui/territori_barca/CampNou/intro_historica.html |archivedate=1. Kolovozkolovoza 2012. }}</ref>

Nakon što su radovi završeni više nije bilo mogućnosti daljnjeg proširivanja stadiona. Nakon dva osvojena prvenstva za redom [[1948.]] i [[1949.]] godine te dovođenjem u klub [[László Kubala|Lászla Kubale]] u [[lipanj|lipnju]] 1950. (koji će kasnije postati strijelac 196 puta u 256 odigranih utakmica) sve više i više gledatelja dolazilo je na utakmice.<ref name="fcbarcelona6"/><ref>Farred, Grant. str. 124.</ref><ref>Eaude, Michael. str. 104.</ref> Sve to navelo je klub da započne raditi planove za novi stadion.<ref name="fcbarcelona6"/> Gradnja stadiona [[Camp Nou]] započela je [[28. ožujka]] [[1954.]] godine pred 60 tisuća vjernih Barceloninih navijača. Kamen temeljac budućeg stadiona postavljen je pod pokroviteljstvom [[guverner|guvernera]]a Felipea Aceda Colunge i uz blagoslov [[nadbiskup|nadbiskupa]]a [[Barcelona|Barcelone]] Gregorija Modrega. Gradnja stadiona trajala je tri godine i završila [[24. rujna]] [[1957.]] uz ukupni trošak od 288 milijuna Pezeta (336% iznad planiranog budžeta).<ref name="fcbarcelona6"/>

Godine [[1980.]], kada je stadion trebao napraviti redizajn kako bi zadovoljio nove kriterije [[UEFA|UEFA-e]], klub je skupio novac nudeći navijačima mogućnost da napišu svoje ime u zid od cigle za malu novčanu kontribuciju. Ideja se pokazala izrazito popularnom među navijačima pa su tisuće ljude platite taj iznos kako bi stavile svoje ime na zid. Kasnije je kompletan plan postao predmetom kontroverze kada su mediji u [[Madrid|Madridu]]u počeli pisati o tome da je na jednom dijelu zida potpisano ime dugogodišnjeg Realovog predsjednika i podupiratelja [[Franco|Francovog]]vog režima - Santiaga Bernabeua.<ref>Ball, Phil str. 20–21.</ref><ref>Ball, Phil str. 121–22.</ref><ref>Murray, Bill; Murray, William J.. str. 102.</ref> Kako bi se što bolje pripremili za [[XXV. Olimpijske igre - Barcelona 1992.|Olimpijske igre 1992. godine]], dodane su još dvije razine sjedala iznad postojećeg krova.<ref>Snyder, John. str. 81–2.</ref> Kapacitet stadiona danas iznosi 99.354 sjedala što ga čini najvećim stadionom u [[Europa|Europi]].

Također postoje i druga postrojenja Barcelone:<ref>{{cite web|language=na španjolskom|url=http://www.fcbarcelona.cat/web/castellano/noticies/club/temporada09-10/07/n090728107768.html|title=El proyecto Barça Parc, adelante|preuzeto=28 July 2009|year=2009.|publisher=FC Barcelona|archiveurl=https://web.archive.org/web/20090731095844/http://www.fcbarcelona.cat/web/castellano/noticies/club/temporada09-10/07/n090728107768.html|archivedate=31. Srpanjsrpnja 2009.}}</ref>

* [[Datoteka:Flag of Austria.svg|20px]] [[Hans Krankl|Hans Krankl]]

* [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Juan Román Riquelme|Juan Román Riquelme]]

* [[Datoteka:Flag of Argentina.svg|20px]] [[Lionel Messi|Lionel Messi]]

* [[Datoteka:Flag of Romania.svg|20px]] [[Gheorghe Hagi|Gheorghe Hagi]]

* [[Datoteka:Flag of Bosnia and Herzegovina.svg|20px]] [[Meho Kodro|Meho Kodro]]

* [[Datoteka:Flag of Bulgaria.svg|20px]] [[Hristo Stoitchkov|Hristo Stoitchkov]]

* [[Datoteka:Flag of Cameroon.svg|20px]] [[Samuel Eto'o|Samuel Eto'o]]

* [[Datoteka:Flag_of_Costa_Rica.svg|20px]] [[Alejandro Morera|Alejandro Morera]]

* [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20px]] [[Michael Laudrup|Michael Laudrup]]

* [[Datoteka:Flag of Denmark.svg|20px]] [[Allan Simonsen|Allan Simonsen]]

* [[Datoteka:Flag of England.svg|20px]] [[Gary Lineker|Gary Lineker]]

* [[Datoteka:Flag of Finland.svg|20px]] [[Jari Litmanen|Jari Litmanen]]

* [[Datoteka:Flag of Germany.svg|20px]] [[Bernd Schuster|Bernd Schuster]]

* [[Datoteka:Flag of Hungary.svg|20px]] [[Ladislao Kubala|Ladislao Kubala]]

* [[Datoteka:Flag of Mexico.svg|20px]] [[Rafael Márquez|Rafael Márquez]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Phillip Cocu|Phillip Cocu]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Johan Cruyff|Johan Cruyff]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Patrick Kluivert|Patrick Kluivert]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Marc Overmars|Marc Overmars]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ronald Koeman|Ronald Koeman]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Frank de Boer|Frank de Boer]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Ronald de Boer|Ronald de Boer]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Michael Reiziger|Michael Reiziger]]

* [[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|20px]] [[Johan Neeskens|Johan Neeskens]]

* [[Datoteka:Flag of Peru.svg|20px]] [[Hugo Sotil|Hugo Sotil]]

* [[Datoteka:Flag of Portugal.svg|20px]] [[Luis Figo|Luis Figo]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Juan Manuel Asensi|Juan Manuel Asensi]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Guillermo Amor|Guillermo Amor]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[José Maria Bakero|José Maria Bakero]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Txiki Beguiristain|Txiki Beguiristain]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Xavi Hernández|Xavi Hernández]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Albert Ferrer|Albert Ferrer]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Josep Guardiola|Josep Guardiola]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Carles Puyol|Carles Puyol]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Carles Rexach|Carles Rexach]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Salvador Sadurni Urpi|Salvador Sadurni Urpi]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Josep Samitier|Josep Samitier]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Sergi Barjuán|Sergi Barjuán]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Francisco José González Urrutikoetxea|Francisco José González Urrutikoetxea]]

* <!-- [[Datoteka:Flag of Catalonia.svg|20px]] --> [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Víctor Valdés|Víctor Valdés]]

* [[Datoteka:Flag of Spain.svg|20px]] [[Andoni Zubizarreta|Andoni Zubizarreta]]

* [[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px]] [[Henrik Larsson|Henrik Larsson]]

Do [[29. travnja]] [[2018.]] godine Barcelona je sveukupno osvojila 25 naslova prvaka [[La Liga|La Lige]], 30 puta bila osvajač naslova prvaka [[Copa del Rey|španjolskog kupa]], 13 puta osvojila [[španjolski superkup]], 3 puta osvojila kup Eva Duarte te dva puta osvojila [[Copa de la Liga|Liga kup]] od čega u potonja četiri natjecanja drži rekorde po broju osvojenih turnira. Barcelona je također pet puta osvojila [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]], rekordnih četiri puta [[Kup pobjednika kupova]]; zatim četiri puta bila pobjednik [[UEFA Superkup|UEFA superkupa]] te rekordnih tri puta osvojila [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|FIFA-ino svjetsko klupsko nogometno prvenstvo]].<ref name="Football Europe: FC Barcelona"/> Također su osvojili rekordna tri naslova pobjednika kupa ''Inter-Cities Fairs'' za kojeg se smatra da je prethodnik današnjeg [[Kup UEFA|kupa UEFA]] odnosno [[UEFA Europska liga|Europske lige]].<ref>To nije bila službena titula, budući natjecanje [[UEFA]] nikad nije priznala (za daljnje reference pogledati https://secure.wikimedia.org/wikipedia/en/wiki/List_of_confederation_and_inter-confederation_club_competition_winners, pogotovo referencu 8).</ref>

Barcelona je jedini [[Europa|europski]] klub koji je igrao barem jedno europsko natjecanje svake godine još od [[1955.]] te jedan od samo tri kluba u [[Španjolska|Španjolskoj]] koji nikad nije ispao iz prve lige (druga dva su [[Athletic Bilbao]] i [[Real Madrid]]). Godine [[2009.]] Barcelona je postala prvi klub u Španjolskoj koji je uspio osvojiti trostruku krunu (prvenstvo, kup i Ligu prvaka). Te iste godine također je postala prvi nogometni klub u povijesti koji je osvojio šest titula u svih šest natjecanja u kojima je nastupila u jednoj godini: prvenstvo, domaći kup, domaći superkup, Ligu prvaka, UEFA superkup i FIFA-ino svjetsko klupsko nogometno prvenstvo.<ref name="fcbarcelona7"/>

:* '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|Pobjednici]] (3):''' [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2009.|2009.]], [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2011.|2011.]] [[ 2015/16 ]]