Ernest Walton: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 25:
}}
'''Ernest Walton''' ili punim imenom '''Ernest Thomas Sinton Walton''' ([[Dungarvan]], 6. listopada 1903. – [[Belfast]], 25. lipnja 1995.), irski [[fizičar]]. Studirao na Koledžu Presvetog Trojstva u [[Dublin]]u. Od 1927. radio je kao eksperimentalni fizičar u [[Cambridge]]u i Dublinu. Bavio se zamislima o [[ubrzanje|ubrzavanju]] [[Električni naboj|električki nabijenih]] [[čestica]]. Početnu je ideju razvijao i 1932., zajedno s [[John Cockcroft|Johnom Cockcroftom]], konstruirao [[Akcelerator čestica|akcelerator nabijenih čestica]] (Cockcroft-Waltonov akcelerator), za što su 1951. obojica dobili [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Zajedno s Cockcroftom izveo je transmutaciju [[litij]]a u [[helij]] bombardirajući ga brzim [[proton]]ima.
==Životopis==
[[
Ernest Walton je bio dijete irskih [[svećenik]]a, [[Metodisti|metodista]]. Prema pravilima metodista, on se selio svakih 3 godine u nova područja. Školovao se zato u raznim mjestima, da bi na kraju bio u [[Belfast]]u i [[Dublin]]u, gdje se pokazalo da ima izvrsne rezultate iz [[znanost]]i i [[matematika|matematike]]. Nastavio školovanje u [[Cambridge]]u, a 1927. je počeo značajnu saradnju s [[Ernest Rutherford|Ernestom Rutherfordom]].
Ernest Walton se oženio s Fredom Wilson 1934., a imali su petoro djece.
===Istraživački rad===
Ernest Walton i John Cockcroft su došli na ideju da se [[proton]]i, koji se mogu dobiti [[ionizacija|ionizacijom]] [[vodik]]a pri električnom pražnjenju u [[vakuum]]skoj cijevi, mogu pod utjecajem [[električno polje|električnog polja]] visokog [[napon]]a, ubrzavati i vidu usmjerenih zraka usmjeriti k elementima, da bi se dobila [[nuklearna reakcija]] i pretvorba u nove [[kemijski element|kemijske elemente]]. 1932. su izveli poznati pokus, kada su bombardiranjem atoma litija s protonima, uspijeli ih razdvojiti u dvije [[alfa-čestica|alfa-čestice]], s [[akcelerator čestica|akceleratorom čestica]], koji je konstruirao [[Leo Szilard]]. Brzi protoni su ubrzani pod naponom od 125 000 [[volt|V]], a alfa-čestice su uočene [[scintilacija|scintilacijom]] na zaslonu od [[cink]]ovog sulfida (ZnS). To je bio prvi eksperimentalni dokaz pretvorbe kemijske tvari u [[energija|energiju]] i tada je prvi puta uočen '''gubitak ili defekt mase'''. Taj pokus je popularno nazvan '''„cijepanje” atoma'''.
Nakon tog pokusa, Cockcroft i Walton su nastavili zajedničku suradnju na usavršavanju akceleratora čestica, pa je nastao '''Cockroft-Waltonovog akcelerator čestica'''. Na njemu su se mogle dobiti nuklearne čestice velike energije, a sastojao se od niza [[Električni kondenzator|kondenzatora]] jednakog [[Električni kapacitet|kapaciteta]] i ispravljačkih [[elektronska cijev|elektronskih cijevi]], koje se povezuju paralelno ili serijski, a služile su kao ventili jer su propuštali [[električna struja|električnu struju]] samo u jednom smjeru.. Ovaj uređaj se naziva još kaskadni generator ili naponski multiplikator. Mogao je stvarati napon i do 800 000 V. Jedan uređaj se nalazi i u [[Institut Ruđer Bošković|Institutu Ruđer Bošković]].
1934. se vratio u [[Irska|Irsku]], gdje je radio kao [[profesor]]. Bavio se istraživanjem [[fosforescencija|fosforescencije]], datiranjem radioaktivnim tvarima i postavljanjem tankih slojeva ili filmova na [[staklo|stakla]].
== Izvori ==
| |||