Dvorac Wartburg: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 4 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 22:
== Povijest ==
Dvorac je osnovao [[1067.]] god. ''grof'' Schauenburga, Ludwig der Springer. legenda kaže da je grof vidjevši brijeg (''Berg'') na kojemu će izgraditi utvrdu (''Burg'') zapjevao "''Warte, Berg -- du sollst mir eine Burg werden!''" ("Pričekaj, briježe -- postat ćeš moj dvorac!").
Wartburg je ostao sjedištem tirinških landgrofova sve do [[1440.]] god., a kulturni uzlet je doživio [[1207.]] god. kao mjesto održavanja ''[[Sängerkrieg]]a''<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.wartburg-eisenach.de/english/geschich/framedef.htm |accessdate=25.
Kad je imala samo četiri godine, [[Sveta Elizabeta Ugarska]] je došla u dvorac Wartburg kako bi bila odgojena za ženu [[Ludovik IV. Tirinški|Ludovika IV.]] Tu je živjela od 1211. do 1228. god. gdje je proslavljena njena darežljivost siromašnima. Samo tri godine nakon što se preselila u [[Marburg]], po smrti svoga muža, Elizabeta je preminula u 24. godini i ubrzo je [[kanonizacija|kanonizirana]] kao [[Rimokatoličanstvo|katolička]] svetica.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.stelizabethaiea.org/stelizabeth.htm |accessdate=25.
Dvorac je poznat i po boravku [[Martin Luther|Martina Luthera]] od svibnja 1521. do ožujka 1522. god. Nakon što ga je papa [[Lav X.]] [[ekskomunikacija|ekskomunikacirao]] i protjerao (''Reichsacht''), njegov simpatizer, saski izborni knez [[Fridrik Mudri]] mu je pružio tajno utočište u dvorcu Wartburg. U Wartburgu Luther počinje prevoditi [[Novi zavjet]] s originalnog [[grčki|grčkog]] na [[njemački jezik]], što je bio njegov doprinos stvaranju jedinstvenog njemačkog književnog jezika. U to doba Lutherov radikalizam počinje iščezavati te se sve više zalaže za miran razvitak i nenasilna sredstva, a [[reformacija]] proglašava kneževu feudalnu vlast službenim osloncem.
Redak 36:
Dvorac je kroz povijest bio više puta nadograđivan i stare zgrade su zamijenjene novijima, ili su značajno bile izmijenjene. Vlada [[DDR|Istočne Njemačke]] je od 1952. do 1966. god. obnovila dvorac i vratila mu izgled iz 16. stoljeća, uključujući Lutherovu sobu. [[Romanička arhitektura|Romanička]] palača (tzv. ''Palas'' ili ''Landgrafenhaus'') je najstariji, ali i najupečatljiviji dio dvorca. Sastoji se od [[kapela|kapele]], dvorane dvorskih pjesnika (''Sängersaal'') i dvorane za bankete (''Festsaal''), u kojima se nalaze zidne [[freska|freske]] slikara [[Moritz von Schwind|von Schwinda]] koje prikazuju nazjecanje pjesnika (u ''Sängersaal'') i trijumfa kršćanstva (u ''Festsaalu'').
U dvorac se ulazi samo preko visećeg mosta, a Kraljevska kuća iz 15. stoljeća ima fasadu od drvenih okvira. Južni toranj (1318.) je služio kao [[tamnica]], a središnji toranj (1859.) je služio kao [[utvrda]], a izgrađen je preko srednjovjekovnog tornja od kojega je sačuvan četiri metra visok [[križ]] na vrhu.
U Upraviteljskoj loži (''Vogtei'') se nalazi soba Martina Luthera, a u oružarnici (''Rüstkammer'') se nalazi prekrasna kolekcija od 800 komada oružja i oklopa. Kolekcija je nekad uključivala oklope od [[Henrik II., kralj Francuske|Henrika II.]], [[Fridrik III., saski elektor|Fridrika III.]], pape [[Julije II.|Julija II.]] i Bernharda od Weimara, no [[Sovjetska vojska]] ih je otuđila 1946. god. i do danas su pronađeni i vraćeni samo neki dijelovi.
| |||