Copán: razlika između inačica

'''Copán''' je bio veliki [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovski]] [[grad]] [[Maya]] iz vremena klasičnog razdoblja, poznat po originalnim [[stela]]ma; danas ruševine u zapadnom [[Honduras]]u, departman Copán.

U civilizaciji [[Maya]] Copan se izdizao kao [[kultura|kulturni]] centar. Natpisi na njegovim kamenim spomenicima ukazuju da su ondje održavane konferencije o [[matematika|matematici]] i [[kalendar|kalendaru]]u, a na keramici i sitnim stvarima (poput nakita) odražava se suradnja i utjecaj drugih središta i područja s Copanom. Zbog toga je Copán upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] još 1980. godine<ref>[http://www.papacweb.org/ Proyecto Arqueologico para la Planificacion de la Antigua Copan (PAPAC)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140104221806/http://papacweb.org/ |date=4. Siječanjsiječnja 2014. }}, akademski projekt očuvanja i dokumentiranja lokaliteta {{es}} Preuzeto 24. prosinca 2011.</ref> jer "njegove ruševine utvrde i zapanjujući javni trgovi otkrivaju sva tri glavna stupnja razvoja grada prije nego je napušten u ranom 10. stoljeću".

Smješten na granici civilizacije Maya, Copan, kojeg su Maye zvali '''Oxwitik''' ([[mayan]] za ) je bio raskršće trgovačkih putova za druga područja i kulture. Zbog toga je tu bilo moguće pronaći [[kakao]], [[pamuk]], perje egzotičnih ptica i mnoga druga bogatstva iz [[Južna Amerika|Južne Amerike]]. [[politika|Politička]] udruživanja, vjenčanja među vrhovnim dinastijama pružila su stabilnost i mogućnost razvoja ne samo Copana, već i cijele regije. [[Grad]] je bio pod vlašću jedne dinastije koja je uvela [[pismo (grafija)|pismo]] i građenje monumentalnih građevina, koje su dekorirali složenom [[ikonografija|ikonografijom]]. [[mozaik|Mozaici]] na fasadama [[hram|hramova]]ova prikazuju bitke, ratove, smrt i kult predaka (pogotovo mrtvih vladara) što znači da su stanovnici Copana prinosili žrtve vladarima.

Grad se tokom stoljeća širio, te se pretpostavlja kako je u okolici Copana u 7. st. živjelo oko 27.500 stanovnika, te je Copan bio najveći i najutjecajniji grad južnog i istočnog područja kulture Maya.

Grad je 1570. godine pronašao [[Diego García de Palacio]], ali nisu istraživane sve do 19. stoljeća kada ga je iskapao [[John Lloyd Stephens]] (1839.-41.). Danas je arheološki lokalitet ugrožen erozijom rijeke, mikroflorom i okolnim naseljima čiji stanovnici prakticiraju poljoprivredu unutar granica lokaliteta<ref>Sharer, Robert J.; with Loa P. Traxler (2006). The Ancient Maya (6th (fully revised) ed.). Stanford, CA: Stanford University Press, str. 339. ISBN 0-8047-4817-9</ref>. Ovo područje je u zoni snažnog seizmičkog djelovanja, te je oštečeno u najmanje dva [[potres]]a.

Središnji kompleks Copana, [[akropola]] s piramidama, terasama i hramovima (promjera 600 x 300 m), nalazi se iznad Obrednog trga koji je spojen sa impresivnim loptalištem za [[Srednjoamerička igra loptom|srednjoameričku igru loptom]], koje je opet spojeno drugim krajem s humkom na kojem se nalaze raskošno isklesana stubišta s [[monolit]]ima i [[oltar]]ima. Na jednom [[hram]]u sve su stepenice (njih 63) posve prekrivene uklesanim [[hijeroglifi|hijeroglifima]]ma (njih oko 1.800, što je najveći mayanski natpis), koji vjerojatno govore o [[povijest|povijesti]]i grada, a tu se nalazi i 38 [[stela]] od kojih se 14 najvećih nalazi na središnjem trgu. Visoke su 4 metra, a široke 1,5 metra. Na njegovoj zapadnoj strani se nalaze figure [[jaguar]]a koje su izvorno bile [[inkrustacija|inkrustrirane]] crnim [[opsidijan]]om.

[[Kategorija: Svjetska baština u Americi]]