Bijela Hrvatska: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 2 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 30:
== Drugi pisani izvori ==
Analizirajući problem prisutnosti Hrvata, moraju se uzeti u obzir i drugi izvori. Osim najpoznatijega djela Konstantina Porfirogeneta, spominju se i u kronici kralja Alfreda Velikoga. On također spominje neke Hrvate, koji bi imali biti negdje između Visle i Češke. Najvažniji je dokument, tzv. Praški dokument iz 1086, u kojem se izričito spominju Hrvati ("chrowati et altera chrowati") u sjevernoj Češkoj.
U knjizi Zakarpats'ka Ukrajina: povijest – tradicija – identitet J. Paščenko piše:
Redak 47:
iznio stajalište da su Hrvati prebivali "iza Bablje gore na Kupi,... dakle u starom Noriku".<ref>Pavić 1906, str. 29.</ref> Prošlo je više od jednoga stoljeća poslije, a da ova problematika ni do danas nije uvjerljivo objašnjena.
Posebno shvaćanje Bijele Hrvatske, odnosno [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]] u DAI, iznio je [[Tomislav Maretić|Toma Maretić]] 1889. Iz onoga, kako [[Konstantin Porfirogenet|Porfirogenet]] određuje položaj Bijele Hrvatske, vidi se i opet [[O upravljanju carstvom|njegova površnost]], jer po njegovim naznakama ležala je Bijela Hrvatska negdje u današnjoj sjeveroistočnoj [[Češka|Češkoj]] pokraj gornje Labe, ali i u istočnoj Galiciji. On naime piše, da Bijela Hrvatska leži madžarskoj zemlji na sjeveru, [[franačka|franačkoj]] na istoku, bavarskoj na sjeveroistoku, ali piše i to, da na Bijelu Hrvatsku često udaraju [[Pečenezi]], koji su u njegovo doba živjeli u zapadnoj [[Rusija|Rusiji]] na obje strane rijeke Dnjepra. Svatko će lako dokučiti, da Pečenezi ne bi mogli često napadati na Bijelu Hrvatsku, kad bi od nje bili tako rastavljeni kako je rastavljena sjeveroistočna Češka od Podnjeparja. U ostalom lako je naći izvor navedenoj Konstantinovoj pogrješki.<ref name="Maretić">Maretić 1889, str. 68.</ref>
Treba naime znati, da je u sjeverozapadnoj Češkoj u Konstantinovo doba živjelo češko pleme, [[Podrijetlo Hrvata|koje se zvalo]] Hrvati, ali premda su se tako zvali, nisu južnoslavenskim Hrvatima stajali ni malo bliže nego ostala češka plemena. Još se nalazilo pleme Hrvati u istočnoj Galiciji ispod [[Karpati|Karpata]], ali ovi su Hrvati bili rusko pleme, i poslije im se ime izgubilo kao i drugim ruskim plemenima. Čuvši Porfirogenet, da Hrvata osim na slavenskom jugu ima također u Češkoj i [[Galicija (srednja Europa)|Galiciji]], pomislio je, da su češki i galički Hrvati jedan narod i da su se od njih otcijepili južni Hrvati. Izraze [[Bijeli Hrvati]] i Bijela Hrvatska također je Konstantin [[O upravljanju carstvom|krivo upotrebio]], jer je to ime po [[Bijela Hrvatska#Nestorova kronika|svjedočanstvu staroruskoga ljetopisca Nestora]] negda pripadalo južnoslavenskim Hrvatima, a ne češkima ni galičkima.<ref name="Maretić" />
Redak 56:
# Bijela Hrvatska – blizu Srba, Mađara, Franaka i [[Pečenezi|Pečenega]],
# Bijela Srbija – s one strane Mađarske, u zemlji zvanoj Bojki, blizu Franaka i Bijele Hrvatske, a
# Mađarska graniči – prema jugozapadu sa Francima, prema sjeveroistoku s Pečenezima, prema jugu s [[Velikomoravska Kneževina|Velikomoravskom]] ili Svetopukovom zemljom a "prema gorama" sa Hrvatima.
Kako se vidi, Konstantinov je tekst posve smušen jer ako se prihvati, Bijela bi Hrvatska
Redak 64:
O smislu stilizacija o bijeloj Hrvatskoj i velikoj Hrvatskoj u [[O upravljanju carstvom#Poglavlja 29-31|glavama XXX. i XXXI. DAI]] u historigrafiji prevladava jedno tumačenje.
Porfirogenet) kaže sasvim jasno: "Velika Hrvatska koja je nazvana i Bijela..." Kako "Velika Hrvatska" može da bude istovremeno i "Bijela"? Preko grčkih nevolja sa [[Beta (β)|betom]] koja je u jednom dijelu Grčke čitana kao B a u drugom kao V. Pa je u [[starogrčki|starogrčkom]] preovlađivao prvi a u novije vrijeme drugi izgovor. Tako je "beta" postala "vita". Dakle, isto slovo, u jednoj riječi, mijenja glasovnu vrijednost.
Kada se na [[grčki]] prenese slavenski pridjev "Vela (velja, velika)" uz Hrvatska,... to daje
Redak 80:
== Predmet rasprave ==
Sam pojam Bijela Hrvatska spominje se polovicom X. stoljeća u djelu [[#O upravljanju Carstvom|''O upravljanju Carstvom'' (''De administrando imperio'')]] Konstantina VII. Porfirogeneta. On Bijelu Hrvatsku naziva [[#Značenje imena|Velikom Hrvatskom (''ἡ μεγάλη Χρωβατία'')]], za koju veli da je nekrštena, i po tome je razlikuje od krštene Hrvatske, pod kojom razumije [[srednjovjekovna hrvatska država|srednjovjekovnu hrvatsku državu]] na području [[Dalmacija (rimska provincija)|rimske provincije Dalmacije]]. Uspoređujući njihovu vojnu snagu, ističe kako Bijela Hrvatska podiže manji broj konjanika i pješaštva od krštene Hrvatske. Prema Porfirogenetu Bijela Hrvatska nalazi se s one strane [[Bavarska|Bavarske]] (Bagibareja) i [[Ugarska|Mađarske]] (Turska), odnosno blizu je Franaka, Srba, Pečenega i Mađara, s kojima graniči »prema gorama« ([[Karpati]]). Njegova Bijela Hrvatska udaljena je od [[baltičko more|Baltičkoga mora]] trideset dana hoda.<ref name="HELZMK"/>
Postojanje Velike ili Bijele Hrvatske u X. stoljeću drže vjerodostojnim [[Franjo Rački|F. Rački]], [[Milko Kos|M. Kos]], [[Lubor Niederle|L. Niederle]], a da nije postojala smatraju [[Vatroslav Jagić|V. Jagić]], [[John Bagnell Bury|J. Bury]] i [[Konstantin Jireček|K. Jireček]]. [[Ljudmil Hauptmann|L. Hauptmann]] drži da je postojala u X. stoljeću, ali da pisac nije mislio na nju nego na Češku. Povjesničari su je također različito zemljopisno određivali. U istočnu Galiciju smještali su je [[Ivan Lučić|I. Lučić]], A. Bandur, [[Matija Petar Katančić|M. P. Katančić]], [[Josef Dobrovský|J. Dobrovský]], [[Pavel Jozef Šafárik|P. J. Šafařík]], [[Natko Nodilo|N. Nodilo]] i dr.; na Labu u Češku C. D. Du Cange, [[Josip Mikoczi|J. Mikoczi]]; u malu Poljsku oko Krakova F. Rački i L. Hauptmann, a [[Vjekoslav Klaić|V. Klaić]] i M. Kos drže da je Velika Hrvatska Samova država. [[Nada Klaić|N. Klaić]] smatra da se danas može zaključiti kako je, u osnovi, jezgra Porfirogenetova spisa točna i da je Bijela Hrvatska postojala kao posebna politička jedinica u X. stoljeću, da nije proizvod careve fantazije, ali da joj je pridodao podatke iz pučke predaje. Inače i u nekim se drugim povijesnim vrelima spominje Bijela Hrvatska. U ''[[Ljetopis popa Dukljanina|Ljetopisu popa Dukljanina]]'', nastalom u XII. stoljeća, nalazi se podatak da je Svetopelegova država imala dva dijela, primorski se dio dijelio na [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Bijelu Hrvatsku]] (''Croatia Alba'') ili Donju Dalmaciju i na [[Crvena Hrvatska|Crvenu Hrvatsku]] (''Croatia Rubea'') ili Gornju Dalmaciju. Pop Dukljanin spominje vladare ili banove Bijele Hrvatske. Dukljaninovi su podatci prilično nepouzdani i kritička ih historiografija jedva uzima u obzir.<ref name="HELZMK"/>
Povijesti Bijele Hrvatske i [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]] do danas je predmet proučavanja među europskim stručnjacima, posebno među slovačkim, mađarskim, poljskim i ukrajinskim povjesničarima. Ne postoje posve zajednička i usuglašena stajališta o značaju Bijele Hrvatske za [[Srednji vijek|srednjovjekovnu povijest]]. U novije vrijeme, [[Lujo Margetić]] je smjestio [[dolazak Hrvata]] krajem VIII. stoljeća.<ref>»Konstantin Porfirogenet i vrijeme dolaska Hrvata«, Zbornik Historijskog instituta JAZU 8, 1977, 5-88</ref> [[Nada Klaić]] je prihvatila radikalan Margetićev prijedlog, a pradomovinu Hrvata smjestila u Karantaniju. Slovenski povjesničari su odbacili takve prijedloge.<ref>»Karantanija = stara domovina Hrvatov?«, Zgodovinski časopis, 1987, 3, 531.</ref> Kasniji rad na gore spomenutim tezama doveo je Klaićku do preusmjerenja doseljenja Hrvata sa sjevera na jug na pravac jug-sjever. Poslije rada Radoslava Katičića, odbačena su takva shvaćanja.<ref>»O problemima stare domovine, dolaska i pokrštenja dalmatinskih Hrvata«, Zgodovinski časopis, 1984, 4, 253-270.</ref> [[Ivan Mužić]] je pak na osnovu Klaićkinog shvaćanja, točnog prijevoda izraza ([[Bijela Hrvatska#Stara Hrvatska|Bijela = Stara, ne Velika]]) i djela ''[[Historia Salonitana]]'' i ''[[Ljetopis popa Dukljanina#Hrvatska redakcija|Hrvatska kronika]]'' (u kojima se naziv Bijela Hrvatska koristi za [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorsku Kneževinu]]), Bijelu Hrvatsku poistovjetio s banskom Hrvatskom, koju su činile župe [[Lika]], [[Gacka (župa)|Gacka]] i [[Krbava]].<ref>»Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska«, Starohrvatska prosvjeta, Vol.III No.37.
Bijelu Hrvatsku ne treba promatrati kao nekakvu konkretnu državu već prostor, koji su nastanjivala manje ili više povezana [[Slaveni|slavenska plemena]]. Današnja arheologija, ne samo poljska nego općenito europska, zazire od povezivanja konkretnih materijalnih ostataka s konkretnim ljudima. Smatra se da materijalna kultura ne odražava etničke osobitosti. Iako češki i poljski povjesničari uglavnom niječu postojanje Bijele Hrvatske ipak postoje određene indicije o povezanosti tih prostora s [[Hrvatska|današnjom Hrvatskom]]. [[Podrijetlo Hrvata|Hrvatsko ime]] se spominje na jednom širokom prostoru, u [[Češka|Češkoj]], u okolici [[Prag]]a, u južnoj [[Poljska|Poljskoj]]. To je tzv. Bijela Hrvatska. Također, [[Hrvat]] se spominje u [[Karantanija|Karantaniji]], na području današnje Austrije i Slovenije te u današnjoj Ukrajini. Tamo su isto takve skupine postojale, ali se s vremenom nisu pretvorile u etničke zajednice.<ref name="Kraljevi">[http://www.youtube.com/watch?v=l8TepTy9q1M HRT, Hrvatski kraljevi - 7. epizoda]</ref>
[[Poljaci|Poljski]] i [[Česi|češki]] znanstvenici uglavnom ignoriraju postojanje [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]], koji se smatraju precima današnjih Hrvata. Prema stručnjaku [[Neven Budak|Nevenu Budaku]] razlog tomu je što u njihovim nacionalnim povijestima ne bi bilo popularno tumačenje da je u stvaranju srednjovjekovne državnosti Čeha i Poljaka sudjelovao netko drugi, pa možda i ti pradavni [[Hrvati]], koji su živjeli na tom području. To pokazuje i veliki broj toponima koji asociraju na hrvatsko ime ili imena slična mnogim hrvatskim toponimima poput [[Osijek|Osiek]], [[Jamnica]] i slično.<ref name="Jutarnji">{{Citiranje časopisa |url=http://www.jutarnji.hr/-harvat--je-rijec-koja-znaci--zenski-/177837/ |accessdate=23.
U [[Ukrajina|Ukrajini]], koja pretendira na poziciju "majke svih slavenskih naroda", termin [[Bijeli Hrvati]] rado se prihvaća, pa je i jedan od braće osnivača [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], najstarije slavenske državne tvorevine, nosio ime koje se, kroz lingvističke promjene, može dešifrirati kao Hrvat. Riječ je o imenu Horiv. Zanimljiv je i podatak koji iznosi stručnjak Eugen Paščenko, da su [[Poljički statut]] i zakonik [[Kijevska pravda]], najvažniji srednjovjekovni dokumenti Hrvata i Ukrajinaca, frapantno slični. Prema antropološkim i povijesnim istraživanjima, najveći dio srednjovjekovnih Hrvata u hrvatske je današnje krajeve došao iz Poljske, točnije s [[Baltik]]a, a još prije toga su obitavali na pustopoljinama današnje zapadne Ukrajine i [[Karpati|Karpata]], gdje postoje, rijeke [[Neretva]], [[Trebišnjica]] i slično.<ref name="Jutarnji" />
| |||