Bertrand Russell: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 7 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
Redak 54:
Vrlo važan događaj u Russellovu životu bio je susret s [[kveker]]kom [[Alys Pearsall Smith]], koju je upoznao sa 17 godina. Ubrzo je postao dobar obiteljski prijatelj (oni su ga zvali ''unuk Lorda Johna''), te su se oni dosta često hvalili s njim i putovali s njim po kontinentu. Upravo je s njima Russell posjetio slavnu [[Exposition Universelle, Pariz 1889.|Parišku izložbu iz 1889.]] i popeo se na [[Eiffelov toranj]] nedugo nakon što je završen.<ref name="MarriagePt1">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 1".</ref>
 
Ubrzo se zaljubio u Alys, koja je diplomirala na Sveučilištu Bryn Mawr blizu [[Philadelphia|Philadelphije]], te se, protivno željama svoje bake, oženio njom [[13. prosinca]] [[1894.]] Njihov se brak počeo raspadati [[1901.]] godine kada je Russell, dok se vozio na bicikli, shvatio da ju više ne voli. Ona ga je pitala voli li ju, a on je hladnokrvno odgovorio da ne voli. Russell također nije volio Alysinu majku, koju je smatrao okrutnom i željnom kontrole. Bio je to bijedan brak koji se, nakon dugog vremena odvojenosti, raspao [[1921.]]<ref name="MPt3">Wallenchinsky et al. (1981), "Famous Marriages Bertrand...Part 3".</ref> Russell je tijekom ovog perioda imao nekoliko pasionatnih (često i simultanih) afera s mnogim ženama, među koje spadaju Lady [[Ottoline Morrell]] i glumica Lady [[Constance Malleson]].<ref name="private">{{cite web|url=http://newcriterion.com:81/archive/11/sept92/brussell.htm|archiveurl=https://web.archive.org/web/20061205032455/http://newcriterion.com/archive/11/sept92/brussell.htm|archivedate=5. Prosinacprosinca 2006.|title=Love, logic & unbearable pity: The private Bertrand Russell|accessdate=2007|last=Kimball|first=Roger|work=The New Criterion izdanje 11, br. 1, rujan 1992|publisher=The New Criterion}}</ref>
 
===Rana karijera===
 
Russell je književnu karijeru započeo [[1896.]] izdavanjem djela ''[[Njemačka socijaldemokracija]]'', političke studije koja je indicirala njegov doživotni interes za politiku i društvene teorije. Iste godine je održao predavanje o njemačkoj [[socijaldemokracija|socijaldemokraciji]] na Ekonomskom fakultetu u Londonu, gdje će se ponovo vratiti [[1937.]] s predavanjem o znanosti moći.<ref name="LSE">{{cite web|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|title=London School of Economics|last=Simkin|first=John|accessdate=2007|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605104407/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/EDlse.htm|archivedate=5. Lipanjlipnja 2011.}}</ref> Bio je i član skupine ''The Coefficients'', skupine socijalnih reformatora koju su [[1902.]] utemeljili [[Sidney Webb|Sidney]] i [[Beatrice Webb]].<ref name="LettersPg16">{{cite book|last=Russell|first=Bertrand|editor=Ray Perkins|title=S poštovanjem, Bertrand Russell: Pisma izdavaču 1904. - 1969.|year=2001|publisher=Open Court Publishing|location=Chicago|isbn=0-8126-9449-X|page=16|url=http://books.google.com/books?id=EayyTTpXL-QC&pg=PA16&lpg=PA16|accessdate=2007}}</ref>
[[Datoteka:Pmdsgdbhxdfgb2.jpg|thumb|180px|Naslovnica Russellovog ''magnum opusa'' - ''[[Principia Mathematica]]'']]
Godine [[1905.]] piše [[esej]] ''[[O obilježavanju]]'' koji je izdan u filozofskom listu ''Mind''. Godine [[1908.]] Russell postaje član [[Kraljevsko društvo|Kraljevskog društva]].<ref name="Gallery"/> Godine [[1910.]] izdana su prva tri sveska djela ''[[Principia Mathematica]]'', koje je Russell napisao s [[Alfred North Whitehead|Alfredom Northom Whiteheadom]], što je Russella, uz već prije izdano djelo ''[http://fair-use.org/bertrand-russell/the-principles-of-mathematics/ Principi matematike]'', učinilo svjetski renomiranim stručnjakom na tom polju. Godine [[1911.]] upoznaje (tada) studenta iz [[Austrija|Austrije]], [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]], koga je smatrao genijem i njegovim nasljednikom na polju [[logika|logike]]. Russell je mnogo vremena provodio brinući se za Wittingsteinove brojne fobije i česte napadaje očaja. Iako mu je to oduzimalo puno energije, Russell je nastavio podupirati i brinuti se o Wittingsteinu, te poticati njegov akademski razvoj, kao i izdavanje Wittingsteinovog slavnog djela ''[[Tractatus logico-philosophicus]]'' [[1922.]]<ref name="Wittgenstein">[http://www.rbjones.com/rbjpub/philos/history/rvw001.htm Russell o Wittgensteinu]</ref>
Redak 75:
Kada se par, [[26. kolovoza]] [[1921.]], vratio u Englesku, Dora je bila u šestom mjesecu trudnoće, zbog čega je Russell organizirao brz razvod od Alys i oženio Doru [[27. rujna]] [[1921.]], samo 6 dana nakon razvoda. U tom je braku rođeno dvoje djece, [[John Conrad Russell]] ([[16. studenog]] [[1921.]]) i [[Katharine Jane Russell]] ([[29. prosinca]] [[1923.]]). Russell je u ovom periodu obitelj uzdržavao novcem kojeg je zaradio od pisanja popularnih knjiga o [[fizika|fizici]], [[etika|etici]] i [[obrazovanje|obrazovanju]] za [[laik]]e. Postojale su i priče kako je Russell u ovom periodu imao aferu s [[Vivienne Haigh-Wood]], suprugom pisca [[Thomas Stearns Eliot|Thomasa Stearnsa Eliota]].<ref>{{cite web|first=Ray|last=Monk|title=‘Russell, Bertrand Arthur William, third Earl Russell (1872–1970)’|work=[[Oxford Dictionary of National Biography]]|publisher=[[Oxford University Press]]|month=rujan|year=2004|url=http://www.oxforddnb.com/view/article/35875|accessdate=2008|doi=10.1093/ref:odnb/35875}}</ref>
 
Godine [[1927.]] osniva zajedno s Dorom eksperimentalnu školu Beacon Hill. Russell je školu napustio [[1932.]], a Dora je u njoj ostala sve do [[1943.]] godine.<ref name="Beacon">Inside Beacon Hill: Bertrand Russell as Schoolmaster. ''Jespersen, Shirley'' ERIC# EJ360344, izdano 1987.</ref><ref name="Dora">{{cite web|title="Dora Russell"|url=http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|date=2007|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080119030738/http://www.spartacus.schoolnet.co.uk/TUrussellD.htm|archivedate=19. Siječanjsiječnja 2008.}}</ref>
 
Nakon smrti brata Franka [[1931.]], Russell je postao 3. grof Russell. Kasnije je rekao da mu je ta titula bila korisna isključivo u rezervaciji hotelskih soba.
Redak 82:
 
===Drugi svjetski rat===
Russell je nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] prvo radio na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]], a kasnije je otišao u [[Los Angeles]] gdje je predavao na [[Sveučilište u Kaliforniji|Kalifornijskom sveučilištu]]. Godine [[1940.]] dobiva posao profesora na Gradskom sveučilištu u [[New York (grad)|New Yorku]], no ubrzo, nakon javnog pritiska, dobiva otkaz. Njegovi stavovi (pogotovo oni o [[seksualni moral|seksualnom moralu]] izneseni u djelu ''[[Brak i morali]]'' deset godina ranije) učinili su ga ''"moralno nekompatibilnim"'' za predavanje na tom sveučilištu. Protest protiv Russella započela je majka jesnog studenta koji nije, prema dotadašnjem uspjehu, mogao pohađati njegove satove [[matematička logika|matematičke logike]]. Mnogi intelektualci, koje je predvodio [[John Dewey]], protestirali su zbog ovakvog tretmana.<ref name="Denied">{{cite web|title="Appointment Denied: The Inquisition of Bertrand Russell"|author=Leberstein, Stephen|url=http://findarticles.com/p/articles/mi_qa3860/is_200111/ai_n9008065/|publisher=Academe|date=November/December 2001|accessdate=2008-02-17}}</ref> [[Albert Einstein|Einsteinov]] slavni aforizam - ''"Veliku umovi su uvijek nailazili na nasilnu opoziciju od strane mediokritetnih umova..."'', nastao je upravo u njegovom otvorenom pismu podrške Russellu.<ref>[http://www.asl-associates.com/einsteinquotes.htm] Einstein quotations and sources. 9. srpnja 2009.</ref> Dewey je zajedno s [[Horace M. Kallen|Horaceom M. Kallenom]] uredio zbirku članaka o gore navedenoj aferi u knjizi ''[[Slučaj "Bertrand Russell"]]''. Russell se ubrzo pridružio Fundaciji Barnes gdje je držao niz predavanja o povijesti filozofije raznovrsnoj publici. Ta će predavanja na koncu postati osnova za njegovu knjigu ''[[Povijest Zapadne filozofije]]''. Njegovo se prijateljstvo s ekscentričnim [[Albert C. Barnes|Albertom C. Barnesom]] u ovom periodu raspalo, te se vratio natrag u [[Irska|Irsku]] kako bi predavao na Trinityju.<ref name="professor">{{cite web|title="Bertrand Russell"|url=http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|year=2006.|accessdate=2008|archiveurl=https://web.archive.org/web/20080212100048/http://www.philosophyprofessor.com/philosophers/bertrand-russell.php|archivedate=12. Veljačaveljače 2008.}}</ref>
 
===Kasniji život===
Redak 98:
===Politički aktivizam===
[[Datoteka:Jean-Paul Sartre FP.JPG|thumb|200px|[[Jean-Paul Sartre]], najznačajniji europski [[egzistencijalizam|egzistencijalist]] i važan politički aktivist. Sartre se uz Russella ponajviše zalagao za stvaranje suda za ratne zločine počinjene od strane Amerikanaca u [[Vijetnam]]u]]
Russell je veći dio [[1950-ih]] i [[1960-ih]] proveo baveći se političkim aktivizmom, ponajviše oko pitanja nuklearnog razoružanja i procesuiranja [[ratni zločin|ratnih zločina]] počinjenih tijekom [[Vijetnamski rat|Vijetnamskog rata]] (vidi [[Russellov sud|Russell-Sartreov Sud za ratne zločine u Vijetnamskom ratu]]). Godine [[1955.]] izlazi [[Russell-Einsteinov manifest]], dokument koji se strogo zalagao za nuklearno razoružanje, a osim Russella i Einstaina, potpisalo ga je još 11 najprominentnijih nuklearnih fizičara i intelektualaca tog doba.<ref name="Manifesto">{{cite web|title="Russell-Einsteinov manifest"|url=http://www.ppu.org.uk/learn/texts/doc_russelleinstein_manif.html|author=Russell, Bertrand|coauthors=[[Albert Einstein]]|date=1955.|accessdate=2008.}}</ref><ref>{{cite web| publisher=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/uk_news/magazine/6670593.stm| title=The intellectual ties that bind |author=Lisa Jardine| date=18-05-2007|accessdate=31-03-2011}}</ref> Russell je u ovom periodu napisao i velik broj pisama svjetskim vođama. Tijekom [[1960-ih]] bio je i u kontaktu s [[Lionel Rogosin|Lionelom Rogosinom]] dok je ovaj snimao svoj antiratni film ''Dobra vremena, divna vremena'', a postao je i heroj mnogim mladima iz pokreta [[Nova ljevica]]. Tijekom [[1960-ih]] je otvoreno izražavao nezadovoljstvo onim što je on smatrao politikom nuklearnog genocida koju je provodila vlada SAD-a. Godine [[1963.]] uručena mu je [[Jeruzalemska nagrada]], nagrada koja se dodijeljuje piscima koji se bave slobodama individualaca u društvu.<ref name="jerusalem prize">[http://www.jerusalembookfair.com/main.html Jerusalem International Book Fair]</ref> U listopadu [[1965.]], Russell kida svoju člansku iskaznicu [[Laburistička stranka|Laburističke stranke]] jer se pribojao kako će britanska vlada poslati vojnike u [[Vijetnam]] kao pripomoć [[SAD]]-u.<ref name="Gallery">{{Citiranje časopisa |url=http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |accessdate=31. Listopadlistopada 2009. |title=Galerija Bertrand Russell |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110928232717/http://russell.mcmaster.ca/~bertrand/ |archivedate=28. Rujanrujna 2011. }}</ref>
 
===Posljednje godine i smrt===