Razlika između inačica stranice »Augusto Pinochet«

m
ispravak datuma i/ili općeniti ispravci
(Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0)
m (ispravak datuma i/ili općeniti ispravci)
 
 
===Rani život===
Augusto Pinochet se rodio [[1915.]] godine, u Valparaisu. S napunjenih 18 godina ušao je u vojnu školu. Godine [[1936.]] diplomirao je na vojnoj akademiji u činu potporučnika. Godine [[1972.]] socijalisti [[Salvador Allende|Salvadora Allendea]] imenovali su ga zapovjednikom čileanskih oružanih snaga. Njegov uspon u vojsci bio je brz. Godine [[1939.]] postaje drugi, a [[1941.]] godine prvi časnik. Službovao je u rodnom [[Valparaíso|Valparaísu]] i [[Iquique]]u Čileu, kao i u Arici i Quitu u [[Ekvador]]u.
 
===Vojna karijera i privatni život===
Na gospodarskom planu, Pinochet je predvodio ubrzanu tranziciju ka gospodarstvu slobodnog tržišta čime je usporio inflaciju, vratio je nacionaliziranu imovinu, poticao je strana ulaganja itd. Godine 1976. na vlast u [[SAD]] došao je [[Jimmy Carter]] koji je optuživao Pinocheta što je dovelo do zahlađenja odnosa između [[SAD]]-a i [[Čile]]a. Tijekom 1977. godine povjerenstvo za ljudska prava [[UN]]-a prvi put je osudilo Pinochetov režim. Pinochet je [[1978.]] godine raspisao referendum na kome je bio upit o podržavanju njegovog režima, na što je 78% glasača glasovalo u njegovu korist.
 
Godine 1980. Pinochet donosi novi Ustav koji mu je omogućio da ostane predsjednik do [[1990.]] godine. Tijekom 1982. godine se pogoršala politika gospodarstva, dovodeći na rub bijede mnogo ljudi. Godine 1985. skupine protiv Pinocheta su se ujedinile protiv režima i osnovale su "Nacionalni sporazum" za prijelazak na punu [[demokracija|demokraciju]] i zahtijevale su od Pinocheta da ih sasluša. Njihovi zahtjevi su odmah odbijeni. Dana [[7. rujna]] [[1986.]] godine "Domoljubna fronta" Manuela Rodrigueza pokušala je izvršiti atentat na Pinocheta koji je on čudom preživio. Neuspjeli pokušaj atentata je doveo do novih uhićenja i još većeg pritiska na oporbene ljevičarske grupe. Godinu dana poslije atentata raspisan je [[plebiscit]] o tome treba li Pinochet ostati na vlasti, koji je održan [[5. listopada]] [[1988.]] godine. Na plebiscitu je 55% glasača<ref name="Elections">[http://www.tribunalcalificador.cl/resultado.php Tribunal Calificador] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060117085107/http://www.tribunalcalificador.cl/resultado.php |date=17. Siječanjsiječnja 2006. }}, Chilean governmental website {{es icon}}</ref> izglasalo nepovjerenje Pinocheta, opredijelivši se radije za Patricia Aylwina, koji je pripadao Demokršćanskoj stranci. Već [[6. listopada]] Pinochet je priznao poraz, ali se nije odrekao funkcije zapovjednika vojske. Godine 1990. održani su slobodni izbori na kojima je pobjedu odnio [[Patricio Aylwin]].
 
===Razdoblje poslije diktature i smrt===
19.624

uređivanja