Alkemija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 83.178.244.145 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko Oznake: brzo uklanjanje mobilni uređaj m.wiki napredni alati |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
[[Datoteka:William Fettes Douglas - The Alchemist.jpg|250px|desno|mini|Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853.]]
'''Alkemija''' je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u [[dragocjeni metali|plemenite]], te težnja za pronalaskom [[Kamen mudraca|Kamena mudraca]] odnosno potraga za [[eliksir života|životnim eliksirom]]. Razlikujemo [[Aleksandrija|aleksandrijsku]] protokemiju, arapsku alkemiju te europsku duhovnu alkemiju, iako je ovo umijeće za gotovo sve alkemičare imalo i duboko [[misticizam|mistično]] značenje.
Alkemija se od davnine prakticirala u [[Egipat|Egiptu]], [[Mezopotamija|Mezopotamiji]], [[Indija|Indiji]], na [[Daleki Istok|Dalekom Istoku]] kao i u [[Europa|Europi]] od [[antika|antike]] sve do suvremenog doba, do uspostave današnje [[kemija|kemije]].
== Etimologija ==
Naziv je došao u Europu u [[13. stoljeće|13. stoljeću]] prilikom prevođenja [[Arapski jezik|arapskog]] naziva ''al-kimia'' (الكيمياء) na [[latinski jezik|latinski]]. Engleski prevoditelj nije znao prevesti arapski određeni član ''al'', te ga je ostavio u izvorniku. Tako je u europsku kulturu ušao oblik alkemija. Arapski oblik ''kimia'' potječe pak od [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] χυμεία ''hymeia'', u značenju 'mješavina'<ref>''Hrvatski obiteljski leksikon'', svezak A-Boj, glavni priređivač Tomislav Ladan, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2005.</ref>, koju je, kao naziv za umijeće pretvorbe metala, prvi upotrijebio [[Zosim iz Panopolisa]] (o.350.-o.420.) oko [[400]]. godine.<ref>[http://books.google.com/books?id=M7kCAAAAIAAJ&pg=PA286&dq=arabs+kimia+greeks&lr=&as_brr=3&as_pt=ALLTYPES&ei=Z0dYSdmvD5rqkQSF0dz4Bw#PPA287,M1. Walter W. Skeat (1892). Principles of English Etymology. Oxford: Clarendon Press.]</ref> Postoji i mišljenje da izraz ''hymeia'', odnosno ''kimya'' proizlazi iz riječi ''Kem'' ("crna zemlja"), imena kojim se u antici nazivao Egipat.<ref name="Hutin, Serge, Alkemija, str. 7.-8">Hutin, Serge, Alkemija, str. 7.-8.</ref>
Vještinu pretvorbe metala, Zosim je imenovao prema, navodnom mudracu i proroku ''Khemesu'', začetniku alkemije o kojem se do danas nije mnogo saznalo. Zosim ga navodi kao velikog mudraca i utemeljitelja alkemije.<ref>Grdenić, Drago, str. 12.</ref>
Redak 13:
Alkemija se izučavala ujedno kao teorijsko umijeće i kao praktična vještina. Glavni ciljevi alkemijskog izučavanja bili su otkrivanje kamena mudraca, odnosno proces transmutacije metala, što je bilo "[[Veliko djelo]]" (''Magnum opus'') u užem smislu, i univerzalnu medicinu.
Alkemičari su vjerovali kako postoji način pretvorbe bilo koje vrste metala u zlato, uz pomoć kamena mudraca. Pretvaranjem kamena mudraca u tekućinu, trebao se dobiti eliksir života koji je trebao onome tko ga posjeduje omogućiti dugovječnost.<ref
== Magnum opus ==
Redak 43:
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]], najpoznatija alkemičarka je bila [[Barbara Celjska]], u narodu poznatija kao ''Crna kraljica''. U svoje vrijeme je bila poznata po svojim alkemičarskim vještinama, pa o njoj piše i sam [[Paracelsus]]. Za nju se, između ostaloga, pričalo da u podrumu svoga imanja ima tajni laboratorij u kojem je proizvodila zlato, a za tajnu proizvodnje zlata svoju dušu je prodala vragu.
Na području današnje Hrvatske alkemijom su se bavili i [[Pietro Bono]], [[Daniel Istranin]] kao i [[
==Izvori==
Redak 50:
== Literatura ==
* ''Grdenić, Drago, Alkemija, Zagreb, 2003.'' {{ISBN
* ''Hutin, Serge, Alkemija, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 2007.'' {{ISBN
== Vanjske poveznice ==
*[http://www.levity.com/alchemy/ Web site o alkemiji] {{eng icon}}
{{mrva-ezo}}
{{Područja kemije}}
[[Kategorija:Kemija]]
[[Kategorija:Ezoterija]]
| |||