Avogadrov broj: razlika između inačica

'''Avogadrov broj''' ili '''Avogadrova konstanta''' je [[Fizikalne konstante|prirodna konstanta]] koja određuje broj čestica ([[molekula]], [[atom]]a ili [[ion]]a) u jednom [[Mol (mjerna jedinica)|molu]] neke [[Kemijska tvar|tvari]]. Jednaka je [[Dijeljenje|količniku]] broja čestica ''N'' i [[Množina tvari|količine tvari]] ''n'' a označuje se s ''L'' ili ''N_A'' dok je jedinica mol^-1−1:

Avogadrov broj nam kazuje na primjer koliko ima [[atom]]a [[ugljik]]a u 1 [[mol (mjerna jedinica)|mol]]u ugljika. 1  mol = 12,0111 [[kg|g]] ugljika. Dakle u 12,0111 g ugljika ima 6,0221412 x 10²³ atoma ugljika.

Razlika između Avogadrove konstante i Avogadrova broja je to da Avogadrova konstanta ima mjernu jedinicu [[Mol (mjerna jedinica)|mol]]^-1−1.

Konstanta je nazvana po [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]], koji je 1811. prvi uočio da je broj čestica [[plin]]a (molekula) pri određenom [[tlak]]u i [[temperatura|temperaturi]] razmjeran [[obujam|obujmu]] (volumenu plina) neovisno o vrsti [[plin]]a. Prvi je taj broj izračunao J. Loschmidt 1865. iz [[Kinetička teorija plinova|kinetičke teorije plinova]] i dobio vrijednost 6,09∙10²³. [[John William Strutt Rayleigh|Lord Rayleigh]] 1890. izračunao je broj iz [[Raspršenje|raspršenja]] [[Sunčeva svjetlost|Sunčeva zračenja]]. Točniji rezutat je dobio [[Robert Andrews Millikan|R. A. Millikan]] 1909. iz naboja [[elektron]]a (točnost ±1%). Iste godine broj je izračunao [[Jean Baptiste Perrin|J. Perrin]] iz sedimentacije koloidnih čestica u gravitacijskom polju. Danas je najtočnija metoda [[difrakcija|difrakcije]] [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]] na [[kristal]]ima. <ref>'''Avogadrova konstanta (Avogadrov broj)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69662] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> <ref>Filipović, Lipanović: "Opća i anorganska kemija", 9. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1995., {{ISBN |953-0-30907-4}}, str.87-88 </ref>

'''Avogadrov zakon''' je jedan od [[plinski zakoni|plinskih zakona]]. Nazvan je prema [[Amedeo Avogadro|Amedeu Avogadru]] koji je [[1811]]. iznio pretpostavku da se u jednakim [[volumen]]ima svih [[plin]]ova pri istim uvjetima [[temperatura|temperature]] i [[tlak]]a nalazi jednak broj čestica -[[molekula]]. Dakle, broj molekula u određenom volumenu plina ne ovisi o njihovoj veličini ili [[masa|masi]]. Zbog toga se došlo do pojma [[Molarna masa|molarne mase]], a to je masa 1 [[mol]]a neke supstance, to jest [[masa]] čestica te supstance puta [[Avogadrov broj]]. Avogadrov broj kazuje koliko ima atoma, molekula ili formulskih jedinki u 1 molu neke tvari. Taj broj je 6,022045 x 10²³. Mol je ona množina tvari u sustavu koji sadrži toliko elementarnih jedinki tvari koliko ima atoma u 0,012 &nbsp;kg izotopa ugljika ¹²C. <ref> Amadeo Avogadro: "Essai d'une maniere de determiner les masses relatives des molecules elementaires des corps, et les proportions selon lesquelles elles entrent dans ces combinaisons", journal = Journal de Physique, 1810. [http://web.lemoyne.edu/~giunta/avogadro.html English translation]</ref>

Prema Avogadru najsitnija čestica plina je [[molekula]]. To je bila hrabra pretpostavka za to doba i pala je u zaborav do 1858.g. kad je Stanislao Cannizzaro obnovio Avogadrovu hipotezu. Od te godine hipoteza je općenito prihvaćena i naziva se Avogadrov zakon. Izuzetak čine [[plemeniti plin]]ovi koji zbog svoje stabilne [[elektronska konfiguracija|elektronske konfiguracije]] ne tvore molekule, već se nalaze u obliku pojedinačnih [[atom]]a. Na primjer, molekule [[vodik]]a i [[dušik]]a, u jednakom obujmu, imaju jednak broj molekula, ako se nalaze pod jednakim tlakom i temperaturom, bez obzira što su molekule dušika 14 puta teže od molekula vodika. U primjeni, stvarni plinovi vrlo malo odstupaju od ponašanja idealnih plinova, pa se i plinski zakoni mogu koristiti za veliku većinu primjena.

Za [[Standardni tlak i temperatura|standardni tlak]] 101,325 k[[Pa]] i temperaturu 273,15 [[Kelvin|K]] (0&nbsp;°C), obujam jednog mola idealnog plina iznosi: