Bantustan: razlika između inačica

'''Bantustani''' su bili teritoriji (rezervati) dodijeljeni [[Negroidi|crnačkom]] domorodačkom stanovništvu od strane bijelih vlastodržaca za vrijeme [[apartheid]]a po nekadašnjoj [[Južnoafrička Unija|Južnoafričkoj Uniji]] i [[Namibija|Namibiji]]. Ta [[sintagma]] se prvi put pojavila kasnih [[1940.]]-ih. To je kovanica od riječi ''bantu'' (što znači ''narod'', ''ljudi'' na [[Bantu jezici|Bantu jezicima]]ma) i ''stan'' (što znači ''zemlja'' na [[Perzijski jezik|perzijskom]]). <ref name=eti>{{cite web

}}</ref> Službeni naziv, koji su koristili bijeli vlastodršci bio je '''homeland''' na [[engleski|engleskom]] ili '''tuisland''' na [[Afrikaans|afrikaansuafrikaans]]u (''domovina''). ''Bantustan'' je zapravo bio pogrdan naziv, koji su upotrebljavali kritičari sustava apartheida, ali je vremenom postao oznaka za taj pojam.

Korijeni bantustana ležali su u zakonskim aktima - ''Land Acts'' (Zemljišnji akti) izglasanim [[1913]]. i [[1936]]., koji su odredili male raštrkane krpice zemlje po velikom teritoriju Južne Afrike, kao ''rezervate'' za domorodačko crnačko stanovništvo. <ref name=brit/> Širenje, konsolidacija i premještanje tih područja zbilo se u sljedećim dekadama, do [[1950.]]-ih ukupna površina bantustana iznosila je 13% ukupne površine [[Južna Afrika|Južne Afrike]], dok su istovremeno [[Negroidi|crnci]] činili najmanje 75% ukupnog stanovništva. <ref name=brit/>

Bantustani su bili perfidni administrativni trik za isključenje crnaca iz političkog sistema Južnoafrička Unije u okviru politike [[apartheid]]a, odnosno [[segregacija|rasne segregacije]]. Bantustani su organizirani na bazi etničkih i jezičnih grupacija, koje su definirali bijelački [[Etnografija|etnografi]], tako je [[KwaZulu (bantustan|KwaZulu]] određen za narod [[Zulu]], a [[Transkei]] i [[Ciskei]] za narod [[Xhosa]]. <ref name=brit/> Druge skupine dobile su proizvoljno definirane bantustane; [[Pedi]], [[Basotho]], [[Venda]], [[Tsonga]], [[Svazi (narod)|Svazi]]. <ref name=brit/>

Uloga homelanda dodatno je proširena [[1959]]. ''Zakonom o Bantu samoupravi'' (Bantu Self-Government Act), kojim je inaugurirano načelo ''odvojenog razvoja'' i formalno data samouprava bantustanima. U isto vrijeme [[Negroidi|crnci]] su izgubili neka prava, koja su im dotad vrijedila u Južnoafričkoj Uniji, od kojih je najveće bilo '''[[državljanstvo]]'''. Proces je završen izglasavanjem ''Zakona o državljanstvu crnaca'' (Black Homelands Citizenship Act) iz [[1970]]., po kojem su svi bivši crni građani Južnoafričke Unije, automatski postali građani svog bantustana (prema njihovoj etničkoj skupini), bez obzira na to što oni nisu nikad u životu kročili nogom na taj teritorij. Zakon je bio karikaturalan u mnogim elementima, to se naročito vidjelo u proizvoljnim odlukama u odnosu na [[Južnoafrički Mulati|južnoafričke mulate]] za koje su određivani bantustani u koje su se oni morali preseliti - bez ikakve logike i zdrave pameti. Nakon tog je uslijedio period prisilnog preseljenja crnaca u njihove ''homelande'', tako da je oko 3,5 milijuna ljudi protjerano iz svojih domova [[1960]].-ih, [[1970.]]-ih i [[1980.]]-ih. <ref name=brit/>

Po bantustanima je formalno vladala crnačka elita u obliku neke vlade, koja je usko surađivala s vladom Južnoafričke Unije. Te vlade obavljale su neke funkcije vlasti u područji,a školstva, zdravstva i provedbi zakona. Vlade tih bantustana su nominalno bile odgovorne svojim zakonodavnim izabranim [[skupština]]ma, ali su po brojnim bantustanima, vladali vojni režimi, koji su na vlast došli [[Puč|vojnim udarom]]. <ref name=brit/>

Teritoriji bantustana, ne samo da su bili besramno mali, već su bili u vrlo zabačenim i siromašnim dijelovima zemlje (bez izvora [[voda|vode]], rudnih blaga, i na vrlo siromašnom tlu), prenaseljeni, zbog malog teritorija. Samo jedna trećina ukupnog crnog stanovništva živjela je u šest autonomnih bantustana, a oko jedne četvrtine u četiri nezavisna bantustana. Ostatak crnačkog stanovništva živio je po Bijelačkoj Južnoj Africi, - katkad pravno legalno (uz dozvolu rada i boravka), ali u puno slučajeva - ilegalno. Najveći postotak mladih bio je primoran na migraciju u potrazi za poslom. Nakon što bi im radni ugovori istekli ili kad su postali prestari za rad, bili bi deportirani natrag u svoj bantustan. U ciničnom jeziku apartheida, bantustani su postali odlagališta za "ljudski otpad". <ref name=brit/>

Kreatori bantustana nadali su se da će uz njihove granice izrasti [[tvornica|tvornice]], koje će se koristiti jeftinom radnom snagom, ali najveći dio tih želja ostali su pusti snovi. I sve druge inicijative koje su trebale stvoriti iluziju žive gospodarske aktivnosti po bantustanima - također su propale. Tako da su se jedino time okoristili pojedini bijeli farmeri u blizini bantustana, koji su dnevno krijumčarili crne radnike, da rade za njih. <ref name=brit/>

Na kraju je većina bantustana ovisila o financijskoj pomoći južnoafričke vlade. <ref name=brit/> Tako je 85% prihoda [[Transkei]]ja sredinom [[1980.]]-ih dolazilo kao pomoć od vlade iz [[Pretoria|Pretorije]]. Široko rasprostranjena [[korupcija]] s druge strane, onemogućavala je da se ta pomoć osjeti u životima većine građana bantustana. [[Siromaštvo]] je ostalo akutni problem svih bantustana, uz veliki [[mortalitet]] [[djeca|djece]]. I pored drakonske kontrole, koliko se i gdje zemlje smije obrađivati i broja stada koje su stanovnici bantustana smjeli imati, ipak je većina zemlje po bantustanima prekomjerno iskorištavana, pa je to dovelo do [[eroozija tla|erozije tla]]. <ref name=brit/>

}}</ref> kao sastavni dijelovi njenih novih [[Provincije Južnoafričke Republike|9 provincija]], a svi građani dobili su [[Južna Afrika|južnoafričko]] [[državljanstvo]]. <ref name=brit/> Ukidanje bantustana prošlo je manje više mirno, osim u slučaju [[Bophuthatswana|Bophuthatswane]] i [[Ciskei|Ciskeja]], jer su tamo morale intervenirati južnoafričke snage sigurnosti u ožujku [[1994]].

Iako su bantustani ukinuti, tragovi njihove egzistencije, još uvijek muče novu južnoafričku vlast, počevši od ekoloških problema (erodiranog i deforestiranog tla) do pravnih problema preraspodjele zemljišta i zahtjeva za odštetu onih koji su prisilno seljeni. <ref name=brit>{{cite web

! Broj naselja<ref>''Juta's New Large Print Atlas''. Juta, Capetown, Wetton and Johannesburg 1985., {{ISBN |0-7021-1545-2}}</ref>

[[Kategorija:Južnoafrička Republika]]