Bunjevci: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 88:
Raspadom Austro-Ugarske snažno se krenulo s pokušajima srbiziranja Bunjevaca. Unatoč pokušajima srpske administracije, koja je brojne Bunjevce klasificirala pod kategoriju "katolički Srbi", vrlo ih se malo deklariralo katoličkim Srbima.
{{citat2|Razdoblje od 1918. do 1928. u povijesti bačkih Bunjevaca sažeto je označio [[Vaso Bogdanov]]: "Želeći prvo da ih u eri pseudoparlamentarizma (1918-28) pretvore u svoju pokornu glasačku vojsku, velikosrpski vlastodršci pokušali su Bunjevce silom da srbiziraju, sredstvima - koja se često nisu razlikovala od postupaka mađarizacije peštanskih šovinista..." (''V. Bogdanov'', Bunjevci, ''Enciklopedija Jugoslavije, II, Zagreb, 1956., str. 309.''}}<ref>[[Ante Sekulić]], ''Bački Hrvati: narodni život i običaji'', JAZU, Zagreb, 1991., YU {{ISBN
Zbog neuspjeha te akcije, krenulo se s politikom vezivanja Bunjevaca samo za regionalno ime odnosno držanja što dalje od hrvatstva. Da bi mogli doći na visoke dužnosti, Bunjevci su se morali odreći svoje hrvatske ideologije, i prijeći u režimske stranke. Primjer za to je gradonačelništvo nad Suboticom. Starješina Hrvatskog sokola prije [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] i [[Hrvatska seljačka stranka|HSS-ov]] član Ivan Ivković Ivandekić je za dolazak na mjesto gradonačelnika morao pristupiti Jugoslavenskoj nacionalnoj stranci, te kasnije zatim Jugoslavenskoj radikalnoj zajednici.<ref name="Obljetnica">[[Stevan Mačković]], [http://www.matica.hr/HRRevija/revija2005_3.nsf/AllWebDocs/bunjevci ''Proslava 250. obljetnice doseljavanja veće skupine Bunjevaca (1686.-1936.)''], ''[[Hrvatska revija]]'', broj 3, 2005., citiraju: [[Petar Pekić]], ''Povijest Hrvata u Vojvodini'', Zagreb, 1930., str. 256.</ref>
| |||