Cilicija: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Bot: zamjena Anatolia_Ancient_Regions_base.svg s Map_Anatolia_ancient_regions-en.svg |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 11:
|- style="vertical-align: top;"
| '''Postojala kao država:'''
| [[16. stoljeće pr. Kr.|16.]]-[[
|- style="vertical-align: top;"
| '''Jezik'''
Redak 37:
== Zemljopis ==
Cilicija se nalazila na granici Male Azije sa Sirijom. Sjeverno od Cilicije se nalazi planina [[Taurus (gorje)|Taurus]]. [[Eponim]]ski osnivač Cilicije bio je [[Kilik]]<ref>[[Herodot]]: ''Povijest'', preveo [[Dubravko Škiljan]], Grčki i rimski klasici, svezak IV., Zagreb: [[Matica hrvatska]], str. 826., 2007., {{ISBN
* Krševitu Ciliciju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cilicia Trachea''; iz [[Grčki jezik|grč.]] Κιλικία Τραχεία), planinski dio nedaleko od [[Taurus (gorje)|Taurusa]]. Prilično je stjenovita, ali primorski dio ima dobre luke, koje su u starom vijeku bile pribježište [[pirati]]ma. U drevna vremena bila je i dobro pošumljena.
* Ravničarsku Ciliciju ([[Latinski jezik|lat.]] ''Cilicia Pedias''; iz [[Grčki jezik|grč.]] Κιλικία Πεδιάς), istočniji dio Cilicije koji obuhvaća veliku primorsku ravnicu s plodnom zemljom, pogodnom za uzgoj [[pamuk]]a, [[maslina]] i [[naranča|naranača]].
Redak 64:
Tijekom [[Križarski ratovi|Križarskih ratova]] Cilicije, tada [[Armensko Kraljevstvo Cilicija|Armensko kraljevstvo]] bilo je važna država.
Ovo kršćansko kraljevstvo, okruženo muslimanskim državama, bilo je neprijateljsko prema [[Bizant
[[Konstantin I. Armenski]] ([[1095.]]-[[1100.]] godine) pomogao je križarima stići do [[Antiohija|Antiohije]]. Njegovu politiku neprijateljstva prema [[Bizant
[[Armenija]] je pala pod vlast egipatskih [[Mameluci|Mameluka]] [[1375]]. godine i to nakon što je država bila oslabljena nastojanjem jednog križarskog princa koji je postao armenski kralj da zemlju preobrati na [[katolicizam]]. Krševita Cilicija je pala u ruke [[Turci|Turaka]] u 15. stoljeću, dok je ravničarska Cilicija ostala neovisna sve do početka 16. stoljeća.
|