Inačica od 28. lipnja 2014. u 18:02 uredi Prof saxx (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 24.018 edits m →‎Vanjske poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 1. veljače 2020. u 16:35 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 16: }}<small>Lokacija Opatije Corvey u Njemačkoj</small></center> }} '''Carska opatija Corvey''' ([[latinski]]: ''Corbeia Nova'', [[njemački]]: ''Stift Corvey'' ili ''Fürstabtei Corvey''), danas dvorac Corvey, je bivši [[Srednji vijek\|srednjovjekovni]] [[samostan]]ski kompleks [[Benediktinci\|benediktinaca]] iz razdoblja [[Karolinško carstvo\|Karolinškog carstva]]. Nalazi se uz rijeku Weser, 2  km sjeveroistočno od grada [[Höxter]]a, u [[Njemačka\|Njemačkoj]] pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]. Karolinški westwork i civitas opatije Corvey u uglavnom seoskom okolišu, podignuti su od 822. do 885. god. i kao izniman primjer najvažnijih karolinških arhitektonskih odlika upisani su na UNESCO-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2014. god<ref>[http://whc.unesco.org/en/list/1447 Carska opatija Corvey na službenim stranicama UNESCOa]{{eng oznaka}} Posjećeno 28. lipnja 2014.</ref>. ''Westwork'' (zapadno pročelje) je jedina izvorna građevina iz tog razdoblja Karolinškog carstva, dok je kompleks carske opatije (''civitas'') sačuvan kao [[arheologija\|arheološka]] iskopina, djelomice iskopana. Corveyski westwork je u svoje vrijeme bila originalna i jedinstvena građevina, a njezin oblik i uresi svjedoče o ulozi [[Franačko carstvo\|Franačkog carstva]] u osnivanju carskih [[samostan]]a i osiguravanju njihovog opstanka darivanjem im teritorija, njegovoj upravi i promidžbi kršćanstva i [[Karolinška renesansa\|karolinške kulture]] i politike diljem Europe. Redak 25: [[Slika:Corvey possessions.svg\|mini\|lijevo\|<center>Negdašnji posjedi opatije Corvey]] [[Datoteka:Plan Corvey.svg\|mini\|<center>Plan opatije Corvey]] Nakon razdoblja krize ([[Borba za investituru]]) Corvey je u 11. stoljeću obnovljen kao "ključan neovisan i visoko kneževska dioceza Corvey" zatvorena teritorija, ali je u kasnom srednjem vijeku izgubio na važnosti. Corvey je u ranom modernom razdoblju u Donjoj rajnskom-Vestfalije kruga.Opat je imao Virilstimme u Imperial. Posljedice [[Tridesetogodišnji rat\|Tridesetogodišnjeg rata]] bile pogubne za opatiju koja se našla na granici između protestantskog Brunswicka i Hesse-Kassela. Od kraja 17. stoljeća obnovljene su crkva i samostan u [[barok]]nom stilu. U narednom razdoblju opatija opet gubi na važnosti i privlačnosti, ali monasi 1792. god. uspjevaju samostan pretvoriti u [[biskupija\|biskupiju]]. No, već 1803. god. njezinu teritorijalnu autonomiju poništila je [[Napoleon]]ova administracija (''Reichsdeputationshauptschluss''), nakon čega je bila dijelom Kraljevine Westphalije (1807.), potom Prusije (1815.). Biskupija je postojala sve do 1825. god. Nekoliko godina kasnije, u privatnom je vlasništvu plemićke obitelji [[Hohenlohe]], koja ju obnavlja kao svoj dvorac. Njezin sadašnji vlasnik je vojvoda Viktor V. od Ratibora, princ Corveya i Hohenlohe-Schillingsfürst-Metternich-Sándora (r. 1964.). Redak 33: ==Odlike== Arhitektonski, westwork sa svojim freskama iz 9. stoljeća od izuzetne je važnosti kao jedinstven primjer Karolinške umjetnosti. Bivša opatijska crkva je također spomenik barokne umjetnosti, a u groblju pored crkve je grob pjesnika njemačke himne, [[Hoffmann von Faller~~\|Hoffmann von Fallera~~]]a. Unutar dvorca nalazi se Carska dvorana, kneževski saloni i kneževska knjižnica (''Fürstliche Bibliothek'') s oko 74.000 svezaka. <gallery> Redak 45: ==Bilješke i izvori== {{izvori}} * Poeschke, Joachim (2002), ''Sinopien und Stuck im Westwerk der karolingischen Klosterkirche von Corvey'' (Sinopija and štuko uresi westworka karolinške samostanske crkve Corvey] {{de}} Münster: Rhema-Verlag. {{ISBN \|978-3-930454-34-1}} ==Vanjske poveznice==

Carska opatija Corvey: razlika između inačica