|
}}
'''Ćiro Truhelka''' ([[Osijek]], [[2. veljače]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[18. rujna]] [[1942.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] arheolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti. Pisao je o prapovijesnim, rimskim i srednjevjekovnim nalazima, o turskim ispravama, [[stećci]]ma, rimskom i srednjevjekovnom novcu, [[Bosančica|bosančici]], a bavio se i [[albanologija|albanologijom]].
== Životopis ==
Ćiro Truhelka rodio se u Osijeku 1865. godine. Pohađao je gimnaziju u [[Osijek|Osijeku]]u i [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb|Zagrebu]]u koju je završio 1882. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN |978-953-95772-0-7}}</ref> Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti i povijest (a ne arheologiju kako se to često prepisuje kroz literaturu). Još kao student volonterski je surađivao s Isidorom Kršnjavim u ''[[Strossmayerova galerija starih majstora|Strossmayerovoj galeriji]]'' u Zagrebu i izradio njezin prvi katalog (1885.). Kasnije je postao kustos (1886.), a zatim i ravnatelj [[Zemaljski muzej u Sarajevu|Zemaljskog muzeja za Bosnu i Hercegovinu u Sarajevu]] (1903.).<ref name="HE">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62534 Hrvatska enciklopedija: Truhelka, Ćiro], pristupljeno 16. prosinca 2014.</ref> Od 1926. do 1931. godine bio je profesor na Filozofskom fakultetu u Skoplju.<ref name="HE"/> Bio je predsjednikom ''[[Društvo bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu|Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu]]'' koje je osnovano u [[Ožujak|ožujku]] [[1939.]] godine i u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine.<ref>[[Zlatko Hasanbegović]], ''Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja'', Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu-Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007, str. 175.:{{citat2|[[Ismet Muftić|Muftić]] je u ožujku 1939., s većim brojem zagrebačkih muslimana, sudjelovao u osnutku ''Društva bosansko-hercegovačkih Hrvata u Zagrebu'' čiji je predsjednik bio povjesničar Ćiro Truhelka. Izabran je i za potpredsjednika društva koje je u javnosti zastupalo je koncept hrvatske nacionalne pripadnosti Bosne i Hercegovine, i to u vrijeme pregovora oko određivanja konačnih granica Banovine Hrvatske.}}</ref>
Uređivao je časopis ''[[Glasnik Zemaljskog muzeja]]''.
Tijekom službovanja u [[Sarajevo|Sarajevu]] vodio je arheološka istraživanja na [[Glasinac|Glasincu]] ([[Iliri|ilirski]] grobovi), u Donjoj dolini (prapovijesno naselje) te mnogim drugim lokalitetima.
Njegova sestra, [[Jagoda Truhelka]] bila je poznata spisateljica.
{{GLAVNIRASPORED:Truhelka, Ćiro}}
[[Kategorija: Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija: Hrvatski povjesničari umjetnosti]]
[[Kategorija: Hrvatski arheolozi]]
[[Kategorija:Arheologija u Bosni i Hercegovini]]
|
