Domoljublje: razlika između inačica

Osim toga se koristi i pojam domoljublja ili [[ponos]]a na vlastiti narod i može biti temeljen na vrlo različitim karakteristikama ili aspektima naroda, kao što je [[jezik]], [[kultura]], [[politika]], [[povijest]] ili [[šport]].

Danas se domoljublje u većini zemalja podrazumijeva kao pozitivno [[konotacija|konotiran]] pojam.

Skupina istomišljenika iz [[Hrvatski oslobodilački pokret (Split)|Hrvatskog oslobodilačkog pokreta]] upustili su se u prosvjednu akciju [[10. travnja]] [[1947.]] godine na vrhu [[Marjan|Marjana]]a. [[Frane Tente]] skinuo [[Zastava SFRJ|jugoslavensku zastavu]] s crvenom zvijezdom i stavio 18 metarski [[Hrvatska zastava|hrvatski barjak]]. Akcija je izazvala šok. Istraga je počela. Već za dva tjedna uslijedila su uhićenja. Iako su svi bili maloljetni, prošli su užasni istražni postupak i izvedeni su pred sud. Presuda je uslijedila vrlo brzo. Okružni sud srednje Dalmacije u [[Split|Splitu]]u presudio je [[27. svibnja]]. Optuženi su da podrivaju SFRJ, a u stvari su tiskali različite letke i pisali parole po ulicama. Premda maloljetan Frane, zatočen je u kaznionici u Lepoglavi gdje je i umro.<ref>[http://www.tomislavjonjic.iz.hr/knjige_otpor.pdf Organizirani otpor jugoslavenskomu komunističkom režimu u Hrvatskoj 1945.-1953.] [[Tomislav Jonjić]] Review of Croatian History 3/2007, br.1, 109 - 145 </ref> [[Jugokomunisti|Jugoslavenski komunisti]] prikazivali su Hrvatsko domoljublje je kao nešto [[nazadnost|nazadno]] i natražnjačko, hrvatsku državu kao besmislicu bez uklopljenosti u južnoslavensku zajednicu. Hrvatsvo je proglašeno ustaštvom i krajnje nazadnim reliktom iz prošlosti.<ref>Tihomir Dujmović: Hrvatska u raljama djece komunizma, Krzžić, Zagreb, 2015., str. 13., {{ISBN |978-953-5-75461-9}}</ref>