Družba Isusova: razlika između inačica

Uz bogatu duhovnu, prosvjetnu i kulturnu tradiciju, djelatnost isusovaca je obuhvaćala i niz znanstvenih disciplina, što se i danas ostvaruje kroz suradnju sa raznim znanstvenim institutima. Na primjer, isusovci su se značajno posvetili proučavanju potresa i [[seizimologija|seizmologije]], koja je opisana kao "isusovačka znanost".<ref>Susan Elizabeth Hough, ''Richter's Scale: Measure of an Earthquake, Measure of a Man'', Princeton University Press, 2007, {{ISBN |0-691-12807-3}}, [http://books.google.com/books?id=rvmDeAxEiO8C&pg=PA68 str. 68.]</ref> Isusovci su također opisani kao "najvažniji doprinositelji eksperimentalnoj fizici u sedamnaestom stoljeću".<ref>{{cite book|first1=David C.|last1=Lindberg|first2=Ronald Leslie|last2=Numbers|authorlink1=David C. Lindberg|authorlink2=Ronald Numbers|title=God and nature. Historical essays on the encounter between Christianity and science|url=http://books.google.it/books?id=beRh2rLUsMIC&hl=en|year=1986.|page=[http://books.google.it/books?id=beRh2rLUsMIC&hl=en&pg=PA154&dq=%22the+single+most+important+contributor+to+experimental+physics+in+the+seventeenth+century.%22 154]|publisher=[[University of California Press]]|location=[[Berkeley, California]]|idisbn=ISBN 0-520-05538-1; {{ISBN |978-052005-538-4}}}}</ref>

U [[Požega|Požegi]] je [[1871.]] održan proces protiv njih, kada su nekolicina zaduženih za odgoj siročadi u orfanotrofiju bili optuženi zbog zločina [[Pedofilija|neprirodnog bluda]] izvršenog na nekoliko povjerenih im učenika. Zbog sličnih su stvari Isusovci bježali [[1887.]] iz [[Dubrovnik]]a, a [[1893.]] iz [[Zadar|Zadra]]. [[Petar Preradović]] ih je u jednoj svojoj pjesmi nazvao crnim sjemenom Lojolovim, a [[Srbobran (novine)|Srbobran]] je negodovao zbog ponovnog dolaska Isusovaca u Zagreb, prilikom izgradnje jezuitske crkve i samostana u Palomtičevoj ulici [[1901.]] godine, ovim riječima: ''U manastiru će biti prostorija za katoličke kongrese i razne zavode za zaglupljivanje omladine.'' Dolazak jezuita smatraju sjemenom koje je brzo stalo ponovo klijati u ovoj, klerikalizmom i reakcionarstvom natopljenoj zemlji. <ref>{{Cite book|last= Вишњић |first= Чедомир |authorlink= |title= Србобран 1901.-1914. - Српско коло 1903. - 1914., pp. 77., 80.|year= 2013. |url= |publisher= СКД Просвјета, Службени Гласник |location= Загреб, Београд |id= }}</ref>