Dušni dan: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 5:
Spomendan vjernih mrtvih nastao je inicijativom sveca, [[Benediktinci|benediktinskog]] opata iz [[Cluny]]ja, [[Odilon iz Clunyja|svetog Odilona]]. Krajem I. tisućljeća, već se na mnogim mjestima nakon blagdana [[Svi sveti|Svih svetih]] slavio i spomendan mrtvih. Taj spomendan [[998.]], sv. Odilon službeno je uveo u [[Opatija Cluny|Cluny]], o kojem je bilo ovisno oko tisuću [[Benediktinci|benediktinskih]] [[samostan]]a. Preko benediktinaca, blagdan se proširio po [[Europa|Europi]]. [[Vatikan]] je službeno potvrdio ovaj blagdan [[1311]].
 
[[Španjolska]] je [[1748]]. dobila povlasticu, da njezini [[svećenik|svećenici]] na Dušni dan mogu služiti tri [[Euharistija|mise]]: jednu za koga god žele namijeniti, drugu na nakanu [[Papa|Svetoga Oca]], a treću za sve vjerne mrtve. Tu je povlasticu [[papa]] [[Benedikt XV.]] [[1915]]. proširio na cijelu [[Katolička Crkva|Crkvu]].
 
Uz ovaj blagdan, kao i za [[dan Svih svetih|blagdan Svih svetih]]<ref>Jure Šonje, gl. ur., ''Rječnik hrvatskoga jezika'', Leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Školska knjiga, Zagreb, 2000., {{ISBN |953-6036-64-9}}, {{ISBN |978-953-0-40009-2}}, str. 1208.</ref>, običaj je obilazak groblja i paljenje svijeća za pokojne.
 
== Izvori ==