Ekstrakcija: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m pravopis
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 4:
==Izvor==
 
*''[[Tehnički leksikon]]'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN |978-953-268-004-1}}, str. 174.
 
{{Mrva-kem}}
 
 
Ekstakcija- je metoda koja se koristi u kemijskoj analizi i temelji se na razdiobi tvari dvaju otapala koji se ne miješaju - uspjeh metode ovisi o topljivosti tvari u različitim otapalima. Pripravi uzorka u otapalu , uspostavimo maksimalnu topljivost između dviju faza , zatim dodamo nemiješajuće otapalo da dobijemo dvofazni sustav. Pomiješamo i faze se razdvoje. Dvofazni suastav se sastoji od dviju faza: jedna je vodena , a druga je organska. Organske faze najčešće su benzen,kloroform,toluen (ne koriste se metanol,etanol,aceton jer se miješaju sa vodom).Na učinkovitost ekstrakcij utječe razdioba analita između tih dviju faza. Višestruka ekstrakcija je učinkovitija od jednostruke ekstrakcije. Najčešće se rabi ekstrakcija metalnih iona iz vodene otopine u organsko otapalo. Loša strana ovog postupka je što se kao organsko otapalo najčešće koriste tvari koje su otrovne pa je prije ekstrakcije potrebno educirati analitičare kako rukovati njima.