Grevena: razlika između inačica

Za vrijeme [[Bizant|Bizantskog carstva]] Gravena je postala sjedište [[Episkopija|eparhije]] u [[Ohridska arhiepiskopija|Ohridskoj arhiepiskopiji]]<ref name="MAGD-MANKOM1143-136">Paul Magdalino. The Empire of Manuel I Komnenos, 1143-1180. Cambridge University Press, 1993. S. 136. {{ISBN |0521526531}}</ref>

Za [[Grčki rat za neovisnost|Grčkog rata za neovisnost]], [[1897.]] godine pokušali su grčki ustanici iz Valtina zauzeti Grevenu. Za njihovog nastupajućeg marša došlo je do sukoba s turskim [[garnizon|garnizonom]]om od 400 vojnika kod mjesta Kritades. Turci su ustanike poslije žestoke borbe uspjeli odbaciti.<ref name="WILROS-GRETHES1897-055">William Kinnaird Rose. With the Greeks in Thessaly. Methuen & Co, 1897. Reprint by Adamant Media Corporation. S. 055. {{ISBN |1-4021-0628-9}}</ref>

Grci su zauzeli Grevenu za vrijeme [[Balkanski ratovi|Prvog balkanskog rata]] u studenom [[1912.]] godine. <ref name="EMBROS-19121019-04">Novinski članak iz novina Embros od [[19. listopada]] [[1912.]] (julijanski kalendar), strana 4.</ref>

Nakon Grčkog poraza u [[Grčko-turski rat 1919.-1922.|Grčko-turskom ratu 1919 -1922]] došlo je do masovnog preseljenja stanovništva, to je obuhvatilo i područje Gravene iz kojeg je iseljeno svo islamsko stanovništvo a na njihovo mjesto je doseljeno grčko kršćansko stanovništvo iz [[Mala Azija|Male Azije]] i [[Pont|Ponta]]a.

Za [[Grčki građanski rat|Grčkog građanskog rata]] vođenog između 1946. - 1949. godine Grevena i njena okolica bili su poprište glavnih i najtežih borbi između [[ELAS|ljevičarskih snaga]] i vladinih snaga. <ref name="CMWOOD-GRECIVWAR-184">C. M. Woodhouse. The Struggle for Greece, 1941-1949. Hart-Davis, MacGibbon, 1976. Reprint C. Hurst & Co. Publishers, 2002. S. 184. {{ISBN |1-85065-487-5}}</ref>

imao je samo 30% stočnog fonda kojeg je imao prije Drugog svjetskog rata 1940.<ref name="BERLAR-GRCIVWAR-086">Angeliki E. Laiou. Population Movements in the Greek Countryside During the Civil War. In: Lars Bærentzen, John O. Iatrides, Ole Langwitz Smith (Hrsg.). Studies in the History of the Greek Civil War, 1945-1949. Museum Tusculanum Press, 1987. S. 86. {{ISBN |8772890045}}</ref>

Veliki razorni [[potres]] pogodio je Gravenu [[13. svibnja]] [[1995.]] snagom od 6.6 [[Richterova ljestvica|Richterove ljestvice]] prouzročivši samo materijalna razaranja. <ref name="GDRAK-ERDBEBGREV-ENGGEO">G. Drakatos, D. Papanastassiou, G. Papadopoulos, H. Skafida, G. Stavrakakis. Relationship between the 13 May 1995 Kozani-Grevena (NW Greece) earthquake and the Polyfyto artificial lake. Engineering Geology 51, 1998: 65-74.</ref> Na svu sreću prvo su se zbila dva manja potresa upozorenja - koji su dobrano uplašili stanovnike, a tek nakon toga uslijedio je razorni.

== Zemljopisne osobine ==

Grad Grevena leži na visoravni zapadno od kotline rijeke [[Aliakmon]], koja protječe pored Grevena udaljena oko 8 &nbsp;km u pravcu sjeverozapada. Kroz Grevenu protiče pritoka Aliakmona, rijeka Grevenitis (ili Greveniotikos).

Grevena je udaljena od grada [[Kozani|Kozanija]]ja u pravcu sjeveroistoka oko 40 &nbsp;km, od grada [[Kastoria|Kastorije]] u pravcu sjeverozapada oko 51 &nbsp;km, od [[Metsovo|Metsova]] u pravcu jugozapada 41 &nbsp;km, od grada [[Kalambaka|Kalambakija]] 45 &nbsp;km, od [[Janjina (Grčka)|Janjine]] u pravcu jugozapada 69 &nbsp;km.

[[Stanovništvo]] Grevene bavi se [[poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo|stočarstvom]]m i [[Obrt|obrtomobrt]]om. Stočarstvo se odvija na relativno visokoj nadmorskoj visini od 1000 do 1500 m. <ref name="NIETHO-DEFARK-393">Catherine Morgan. Cultural subzones in Early Iron Age and Archaic Arcadia? In: Thomas Heine Nielsen, James Roy (Hrsg.). Defining Ancient Arkadia: Symposium, April, 1-4 1998. Kgl. Danske Videnskabernes Selskab, 1999. S. 393. {{ISBN |8778761603}}</ref>

* Novoizgrađeno skijalište [http://www.vasilitsa.com/default.asp Vasilisa] leži na oko 45 &nbsp;km od grada.