Grinje: razlika između inačica

Dok su [[pauci]] isključivo [[grabežljivci]] i imaju u principu jednaku građu tijela, pojedine vrste grinja se zbog svog vrlo različitog načina života međusobno značajo razlikuju. Najmanje grinje velike su jedva 0,1  mm, dok ženke najvećih, [[krpelji]], nahranjene u punoj količini, mogu doseći do 3  cm. Imaju 8 nogu kao i pauci, iako ih u [[larva|larvenom]] stadiju često imaju samo 6.

Grinje nisu brze. Zbog toga mnoge vrste koriste druge životinje kao prijevozno sredstvo ([[probioza]]). Pri tome, neke grinje samo "putuju", dok druge i sišu tjelesne sokove svog "prijevoznika".

Za razliku od grinja koje se hrane lovom, mnoge vrste obilježava sljepilo. Općenito, grinje nemaju kao drugi paučnjaci središnje oči, ili su se spojile u jedno [[oko]]. Općenito, broj očiju im se kreće od nule do pet<ref>Schmidt, Günther (1993): Giftige und gefährliche Spinnentiere, ("Otrovni i opasni paučnjaci") str. 58, Westarp Wissenschaften {{ISBN |3-89432-405-8}} {{jezikk|de}}</ref>.

Tako veliki broj vrsta kao i raznovrsnost staništa i načina prehrane razlog je da grinje imaju vrlo različito značenje za okoliš i druge žive organizme. Dok su neke vrlo štetne kao izazivači ([[varoa]]) ili prijenosnici ([[proljetni encefalitis]], neke vrste groznica) raznih bolesti, ima i korisnih grinja koje napadaju štetnike u poljoprivredi kao i takvih koje se zbog toga uzgajaju u laboratorijima <ref>http://www.zeiss.de/C1257173002D0F60/0/D964725523A455EEC12574A60030BA71/$File/innovation_20_40.pdf </ref>.

Jedna [[tropi|tropska]] grinja, ''[[Archegozetes longisetosus]]'', smatra se, u odnosu na svoju veličinu (0,8 &nbsp;mm) najsnažnijom životinjom na svijetu. Ona može držati gotovo 1200 puta veću težinu od svoje vlastite<ref>M. Heethoff, L. Koerner: ''Small but powerful - The oribatid mite Archegozetes longisetosus Aoki (Acari, Oribatida) produces disproportionate high forces'', J. Exp. Biol. 2007, Bd. 210 (17), S. 3036-3042. {{jezikk|en}}</ref>