|
}}
{{slično|starogrčkom povjesničaru|druga značenja|Helanik (razdvojba)}}
'''Helanik iz Mitilene'''<ref name="Lesky">A. Lesky, ''Povijest grčke književnosti'', Golden marketing, Zagreb 2001, 329. {{ISBN |9789532120455}}</ref> ([[Starogrčki jezik|ant. grč.]]: ''Ἑλλάνικος'' / ''Hellánikos''), poznat i kao '''Helanik s Lezba'''<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/260263/Hellanicus-of-Lesbos Članak na web stranici ''Encyclopædia Britannica'']</ref> ([[Mitilene]], [[Lezbos]], oko [[480. pr. Kr.]] — Perperenij, [[Mizija]], oko [[400. pr. Kr.|400.]]<ref name="one20">''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka'' VIII, ur. A. Vujić, Pro leksis — Večernji list, Zagreb 2005, 190. {{ISBN |953-7224-08-2}}</ref> ili [[395. pr. Kr.]]<ref name="Who">''Who's Who in the Greek World'', ed. by J. Hazel, Routledge, London—New York 2013, 112.</ref>) je [[Antička Grčka|antički grčki]] [[Povijest|povjesničar]] iz poznog [[5. stoljeće pr. Kr.|V. stoljeća stare ere]] i općenito jedan od prvih svjetskih historiografa. On spada u mlađe predstavnike tzv. ''[[Logografi|logografa]]'', začetnika [[Starogrčka književnost#Historiografija|drevne grčke historiografije]], čiji je možda najplodniji izdanak, a smatra se i temeljem ''[[atidograf]]a''<ref>''Lesky'', 330, 610.</ref>. Često se ističe kao ''prvi grčki skriboman''.<ref name="Lesky"/> Autor je dvadesetak djela povijesnog, mitografskog, etnografskog, geografskog, kronološkog i drugog značaja.
== Život ==
Helanik je rođen u Mitileni, na jednom od većih grčkih [[Egejsko more|egejskih]] otoka Lezbosu, a pretpostavlja se da je i djelao u svom rodnom kraju; ne može se pouzdano reći kada je točno živio, ali okvirno izvori ukazuju na posljednju četvrt V. stoljeća prije nove ere. Ne može se izvršiti detaljnija konstrukcija njegova privatnoga života, već samo vremenski okviri i mjesto rođenja i smrti, na osnovu sačuvanih fragmenata Helanikovih i tuđih djela. Poznato je i da mu se otac zvao Skamon.<ref name="Đurić">M. Đurić, ''Istorija helenske književnosti'', Dereta, Beograd 2011, 437—440.</ref>
Nije poznato točno kada se Helanik rodio; zna se samo da je to bilo negdje u prvoj polovici V stoljeća stare ere, možda oko 480. godine<ref name="Who"/>. Helanikovo ime je moguće [[haplologija]] od '''''Hellanónikos''''' (''Ἑλλανόνικος''), što mu je otac Skamon mogao dati u čast [[Grčko-perzijski ratovi#Bitke kod Plateje i Mikale .28lipanj 479. pr. Kr..29|pobjede kod Mikale 479. god. prije Kr.]] iz vremena grčko—perzijskih ratova, kada su Lezbljani izvojevali svoje oslobođenje od [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo|perzijske imperije]] boreći se na strani helenskoga saveza. Na osnovu toga neki su pretpostavljali da se upravo pomenuti događaj može smatrati kao ''[[terminus post quem]]'' Helanikova rođenja.<ref name="Đurić"/> No, mitilenski Helanik nije ujedno i prvi, jer takvo ime je zabilježeno još, makar u književno—mitološkom obliku, u [[Homer|Homerovoj]]ovoj [[Odiseja|Odiseji]] — gdje je poznat i jedan od prosaca [[Odisej|Odisejeve]]eve žene Penelope pod tim imenom. ''TPQ'' smrti jeste [[Bitka kod Arginuskih otoka]] 406/5. pr. Kr., posljednji događaj koji u svojim djelima navodi. Umro je u gradiću Perpereniju u maloazijskoj Miziji (dan. [[Turska]]) na koncu V st. stare ere (najčešće se smatra oko 400.<ref name="one20"/> ili 395.<ref name="Who"/> god. pr. Kr.), vrlo vjerojatno kao lezbljanski izbjeglica.<ref name="Đurić"/>
== Djelatnost ==
Zajedno s [[Ksanto|Ksantom]]m, Helanik spada u istaknutije predstavnike ''mlađih logografa'' — povjesničara koji pisali poslije [[Herodot|Herodota]]a, koji se uobičajeno smatra historiografskim praocem; no, iako on smatra Herodota svojim uzorom, očevidno je djelo nastalo mahom na osnovu jednoga starijega logografa, [[Hekatej s Mileta|Hekateja s Mileta]]<ref name="Lesky"/>. Do Helanika, povijesna tradicija je bila ograničena na [[Jonija|jonski krug]] (kojemu pripadaju između ostalih i Hekatej i Herodot), što ga čini prvim [[Eolija|eolskim]]<ref>Antički Grci su se po porijeklu i dijalektu dijelili na više grana, a osnovna je podjela na tri „plemena” — jonsko, dorsko i eolsko; v. [[Stara Grčka]].</ref> povjesničarem; time je neposredno došlo i do širenja historiografske književnosti na druge krajeve.
Helanik iz Mitilene ostavio je iza sebe preko dvadeset djela, većinu kojih je podijelio na po dvije knjige<ref name="Lesky"/>. Ona se mogu po svojoj formi grupisati u tri kategorije<ref name="Lesky"/><ref name="Đurić"/>:
{{Logografi}}
[[Kategorija: Logografi]]
[[Kategorija: Starogrčki književnici]]
[[Kategorija: Starogrčki povjesničari]]
|
