High-tech arhitektura: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0 |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 11:
Na pojavu high-tech arhitekture je utjecao i [[brutalizam]], arhitektonski stil koji su pokrenuli bračni par arhitekata [[Alison i Peter Smithson]] 1960-ih u [[Engleska|Engleskoj]], je prvi bez brige za modernističkom čistoćom formi, nasuprot [[internacionalni stil|internacionalnom stilu]], otkrivao unutarnju [[konstrukcije|konstrukciju]] građevine. To je postalo prepoznatljivo obilježje high-tech arhitekture, kao što se može vidjeti na jednom od najranijih djela, [[Olimpijski stadion u Münchenu|Olimpijskom stadion u Münchenu]] iz 1972. god. ([[Frei Otto]], [[Günther Behnisch]], i dr.). Ideja otvorenog izlaganja cijevi, električnih vodova i ventilacijskih cijevi, je dovedena do krajnosti na [[Centar Georges Pompidou|Centru Georges Pompidou]] u [[Pariz]]u koji su izgradili [[Renzo Piano]] i [[Richard Rogers]] (1971.-77.), gdje su konstrukcijski elementi od čelika poprimili estetske vrijednosti.
Sam stil je dobio ime po knjizi o dizajnu i uređenju doma, ''High Tech: The Industrial Style and Source Book for The Home'' novinarki [[Joan Kron]] i [[Suzanne Slesin]], objavljene 1978. god. u New Yorku<ref>Joan Kron i Suzanne Slesin, ''High-tech: the industrial style and source book for the home'', Crown Publishers, New York, 1978. {{ISBN
Početkom 80-ih godina, high-tech arhitektura se počinje sve teže razlikovati od drugih pravaca [[postmoderna arhitektura|postmoderne arhitekture]] (kao što je [[dekonstruktivistička arhitektura]]), jer postmoderni arhitekti koriste mnogo ideja i elemenata high-tech arhitekture. Upotreba viseće konstrukcije izvana koja nosi unutarnje katove, koji postaju polivalentni, su najbolje primjenili [[Norman Foster]] na [[Zgrada HSBC u Hong Kongu|Zgradi HSBC]] iz 1985. (''The Hongkong and Shanghai Banking Corporation'') i [[I. M. Pei]] na Tornju BOC (''Bank of China'') iz 1990. u [[Hong Kong]]u, dok je najpoznatija takva građevina [[Zgrada Lloyd's]] u [[London]]u arhitekta [[Richard Rogers|Richarda Rogersa]] (1986.), koju zovu i „Izvraćena zgrada”.
No, high-tech arhitektura se u 21. stoljeću razvila i evoluirala u '''eco-tech stil''' (tzv. ''green architekture'', tj. „zelena arhitektura”) ili '''održivu arhitekturu''' (''sustainable architecture''), uglavnom zbog klimatskih promjena i uporabe novih materijala. Ovi novi graditeljski sustavi su utemeljeni na [[ekologija|ekološkoj]] učinkovitosti, pri čemu su arhitekti primorani prilagoditi svoje projekte energetskoj samodrživosti<ref>José Miguel Hernández Hernández, [http://www.jmhdezhdez.com/2011/10/high-tech-architecture-architects.html Arquitectura de Alta tecnología] {{es}} Preuzeto 25. siječnja 2013.</ref>.
Zbog toga je danas je moguć suživot i miješanje stilova postmoderne arhitekture, dekonstruktivizma, zelene arhitekture i digitalne arhitekture (CAD).
Redak 43:
{{commonscat|High-tech architecture}}
{{izvori}}
* Colin Davies, ''High Tech Architecture'', Thames & Hudson, 1989., {{ISBN
* ''Hi-Tec Architecture'', Daab-Verlag, 2009., {{ISBN
==Vanjske poveznice==
*[http://www.worldarchitecturemap.org/styles/modern-high-tech Popis high-tech zgrada]
*[https://web.archive.org/web/20060318172141/http://www.archpedia.com/Styles-High-Tech.html High-tech architecture na Archpedia entry]
[[Kategorija:High-tech arhitektura| ]]
| |||