Hrvatski državni sabor: razlika između inačica

Unatoč jasnom ozračju [[Totalitarizam|totalitarne]] države, u Saboru je ipak došlo do kritičkih istupa. Skupina od 38 zastupnika (28 iz [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a, nekoliko iz [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]] i samostalnih zastupnika) zajedno s predsjednikom Sabora [[Marko Došen|Markom Došenom]] i [[Vinko Krišković|Vinkom Kriškovićem]] predala je [[Ante Pavelić|Paveliću]] memorandum kojim se zahtijevalo oslobađanje iz logora svih osoba i skupina zatočenih po načelu kolektivne odgovornosti.<ref name="kisi"/><ref name="vk">[http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/IzabraniPolitickiEsejiKriskovic Vinko Krišković: Izabrani politički eseji; Autobiografija, Priredio Dubravko Jelčić, MH, SHK, Zagreb, 2003.] {{ISBN |953-150-269-2}}</ref> U istom je memorandumu postavljeno pitanje kako je moguće [[Dalmacija|Dalmaciju]], koja je kolijevka hrvatske državnosti, prepustiti [[Mussolini]]ju i to od režima koji sebe smatra prohrvatskim.<ref name="vk"/> Postavljeno je i pitanje gdje se nalazi [[Vladko Maček]] i na osnovu kojih zakonskih propisa mu je oduzeta sloboda.<ref name="kisi">Kisić Kolanović, str. 50.{{citat|Prema jednom izvještaju [[Ivo Lola Ribar|Ive Lole Ribara]] iz Zagreba tih dana, poslanici su uz oslobađanje Mačeka tražili i raspuštanje konclogora i prestanak progona Srba i Židova.}}</ref> [[Pavelić]] je u govoru pred Saborom posljednjeg dana zasjedanja, [[28. veljače]], odgovorio da je Maček upućen na "prisilni boravak" da ne bi dolazio u dodir s ljudima koji održavaju veze s inozemstvom, odnosno s predstavnicima [[Hrvatska seljačka stranka|HSS]]-a u emigrantskoj vladi. Maček je ipak u ožujku [[1942.]] godine iz Jasenovca prebačen u kućni pritvor na svoje imanje u [[Kupinec|Kupincu]].