Inačica od 1. veljače 2020. u 12:27 uredi HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m ispravak datuma i/ili općeniti ispravci ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 11:48 uredi ukloni ovu izmjenu MaGaBot (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Botovi 57.780 edits m lektura Novija izmjena →
Redak 25: Područje današnje Božjakovine prvi put se spominje oko [[1209.]] pod nazivom "zemlja [[sveti Martin\|Svetog Martina]]" (terra sancti Martini). Samo ime mjesta dolazi od crkvenog reda [[božjaci]], odnosno [[templari]]. Herceg [[Andrija]] je početkom XIII. stoljeća tu zemlju oduzeo zagrebačkom županu, izuzeo ju ispod vlasti zagrebačke tvrđave i darovao varaždinskom županu Kračunu ([[Crakon Valpot]]). ~~No budući~~Budući da je Kračun kasnije iznevjerio Andriju kao kralja, Kračun je bio pogubljen, a zaplijenjenu zemlju Svetog Martina [[Andrija II.]] je darovao crkveno-viteškom redu [[Templari\|Templara]]. U gradu se nalazila [[tvrđava Božjakovina]] (''castrum Bosyaco''), uz koju je kasnije ban [[Matija Gereb]] dao sagraditi više gospodarskih zgrada. Potom je ovaj grad s tvrđavom dao ograditi [[palisada]]ma sa četiri [[bastion]]a, a radi bolje obrane, bila su dvoja ulazna vrata, iznad kojih je dao izgraditi obrambene tornjeve.<ref name="Adamček">[http://www.brckovljani.hr/povijest/adam/adam_01.html Brckovljani] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20120406094245/http://www.brckovljani.hr/povijest/adam/adam_01.html \|date=6. travnja 2012. }} Povijest Božjakovine i okolice, prema Josipu Adamčeku</ref>

Božjakovina: razlika između inačica