Elektronski uhvat: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
C3r4 (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
m lektura (budući da -> jer)
Redak 4:
'''Elektronski uhvat''' se ponekad svrstava u [[beta raspad]]. [[Hideki Jukava]] sa suradnicima je 1936. predvidio da [[atom]]i bogati [[proton]]ima u [[Atomska jezgra|atomskom jezgru]], mogu uhvatiti [[elektron]] iz prve K-ljuske elektronskog omotača, čime bi se proton promijenio u [[neutron]], uz istovremeno zračenje [[neutrino|neutrina]]. <ref> [http://personal.unizd.hr/~mdzela/nastava/KTF.pdf] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.</ref>
 
Ako je razlika u [[energija|energiji]] između neke [[radioaktivnost|radioaktivne]] tvari i novog [[kemijski element|kemijskog elementa]] u koji se ta radioaktivna tvar raspada, manja od 1,022 M[[eV]], onda se ne stvara [[pozitron]] budući dajer nema dovoljno energije raspadanja da bi se to dogodilo i onda se događa elektronski uhvat kao jedina mogućnost. Tako se na primjer [[rubidij]]-83 (37 protona i 46 neutrona) raspada u [[kripton]]-83 (36 protona i 47 neutrona) s elektronskim uhvatom, a energija raspadanja je oko 0,9 MeV.
 
Treba zapaziti da se slobodni proton ne može mijenjati u slobodni neutron s elektronskim uhvatom. Proton i neutron moraju biti dio velike atomske jezgre da bi se to ostvarilo. Kod elektronskog uhvata, jedan elektron iz elektronskog omotača, obično iz K ili L elektronske ljuske, bude uhvaćen protonom iz atomske jezgre, stvarajući neutron i neutrino:
Redak 10:
:p + e<sup>-</sup> → n + ν<sub>e</sub>
 
Budući da se proton pretvara u neutron kod elektronskog uhvata, broj neutrona kod takvog atoma se poveća za 1, a broj protona se smanji za 1, dok [[atomska masa]] ostaje nepromijenjena. Tako dolazi do nuklearne pretvorbe ili transmutacije, budući dajer se radioaktivni atom pretvara u novi kemijski element. Iako je atom električki neutralan, on prelazi u pobuđeno stanje, budući dajer jedan elektron nedostaje u elektronskom omotaču. Tada će elektron iz više ljuske preći u K ili L ljusku, a višak energije će stvoriti [[foton]] [[Rendgenske zrake|rendgenskog zračenja]] i/ili će se ostvariti '''Augerov efekt''' (foton se apsorbira na sustav pobuđivanjem sržnog elektrona u neko pobuđeno stanje. Sustav se relaksira emisijom drugog elektrona koji ima manju [[Nuklearna energija vezanja|nuklearnu energiju vezanja]] (valentnog elektrona). Augerov efekt se razlikuje od [[ionizacija|ionizacije]] jer emitirani elektroni imaju točno određene [[kinetička energija|kinetičke energije]]).
 
Atom u pobuđenom stanju, nakon elektronskog uhvata, obično zrači [[gama-čestica|gama-čestice]] da bi prešao u stabilno stanje.