Inačica od 19. studenoga 2018. u 21:04 uredi 2606:6000:c284:ea00:a89c:e0c4:b71d:6dbe (razgovor) →‎Upotreba ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 13:05 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 3: ==Osobine== U vodi je slabo topljiva tvar (0,17 g u 100 ml H<sub>2</sub>O pri 20  °C), gustoće 2,21 g cm<sup>-3−3</sup>. Iz zraka jako dobro apsorbira [[ugljikov(IV) oksid]] (CO<sub>2</sub>). ==Dobivanje== Ovaj spoj je vrlo jaka baza i zbog jeftinog dobivanja ima veliku primjenu u kemijskoj industriji. Vapnenac je važna industrijska sirovina s velikom primjenom u građevinarstvu; termičkom razgradnjom na temperaturi oko 1000 °C nastaje živo vapno uz oslobađanje ugljikova(IV) oksida: CaCO<sub>3</sub>(s) --> CaO(s) + CO<sub>2</sub>(g) Redak 17: Pri gašenju se oslobađa toplinska energija, a vapno povećava svoj volumen. Iz gašenog vapna dobiva se [[žbuka]] (koja se u građevinarstvu rabi kao vezivo). Reakcija je reverzibilna i zagrijavanjem na oko 500 °C kalcijev hidroksid opet prelazi u [[Živo vapno\|oksid]]. Čvrsti Ca(OH)<sub>2</sub> i njegova vodena suspenzija apsorbiraju CO<sub>2</sub> iz zraka pri čemu nastaje CaCO<sub>3</sub>, a zbog tog svojstva se koristi kao [[reagens]] za dokazivanje [[ugljikova dioksida\|ugljikov dioksid]] (vapnena voda). Na toj reakciji se zasniva i korištenje gašenog vapna u građevinarstvu: Redak 51: ==Vidi još== [[Voda#~~Voda_u_tlu~~Voda u tlu]] ==Izvori== [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 11 (Tr-Ž), str. 718.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009.g. {{ISBN \|978-953-6036-41-7}} [[Kategorija:Građevinski materijali]]

Kalcijev hidroksid: razlika između inačica