Inačica od 11. prosinca 2019. u 00:20 uredi 93.143.89.175 (razgovor) Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 13:26 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 63: === Pad Carigrada i smrt Konstantina XI. === {{Glavni\|Pad Carigrada}} Prije opsjedanja [[Carigrad~~\|Carigrada~~]]a, turski sultan [[Mehmed II.]] ponudio je Konstantinu Dragašu da bude emir [[Mistra\|Mistre]], što je ovaj kategorički odbio. Konstantin koji se nije htio predavati bez borbe, nego je okupio vojsku za obranu grada, premda nije dobio veliku pomoć sa Zapada (nešto [[Mađari\|Ugara]], [[Mlečani\|Mlečana]], [[Maltežani\|Maltežana]] i dobrovoljaca iz [[Genova\|Genove]]) jer i sam Zapad bio opterećen ratovima i problemima. [[Carigrad]] je za obranu na koncu imao oko 5000 grčkih i 2000 stranih branitelja, uz zastarjele bojne sprave, dok je protivnik imao 5 velikih topova te druge mnogobrojne bojne sprave koji su u dobroj mjeri presudili u korist Turaka. Mehmed II. imao je na raspolaganju oko 100 000 ratobornih Turaka. [[Krimski Tatari]], ostatak [[Zlatna Horda\|Zlatne Horde]] obećali su sultanu vojnu pomoć ukoliko [[Rusi]] ili Mađari pošalju svoju vojsku u obranu Carigrada. U prvim danima [[travanj\|travnja]] 1453. godine sultan Mehmed II. je izvrešio opsadu Carigrada. Netom pred početak opsade, Bizanticima je stigao odred Genovežana pod vodstvom kapetana [[Giovanni Giustiniani\|Giovannija Giustinianija]]. Pred odlučnu bitku koja će trajati puna 54 dana, odigrala se je pomorska bitka uz prijestolnicu koju su na početku dobili [[Grci]] da bi na kraju Turci uništili bizantsku pomorsku vojsku i sve njihove brodove. Grčki gubici bili su 35 velikih ratnih brodova te 100 manjih sa 5.000 vojnika, turski gubici bili su 18 velikih brodova te 55 manjih uz 3.500 mrtvih vojnika. Kopnena bitka bila je samo donekle neizvjesna jer nakon saznanja da pomoć sa zapada neće stići, poraz je bio očit. Turci prodiru u slabo branjeni dio grada koji je bio i slabo utvrđen pa je rupa koju je prouzročio top bila sudbonosna za [[pad Carigrada]] te tada biva odlučno skršen otpor branitelja koji su već bili na izmaku snaga. Sam car Konstantin XI. poginuo je u odlučnoj bitki za Carigrad sa 120 konjanika te 200 pješaka u zadnjem jurišu na neprijatelja pred glavnim vratima grada. Njegovo tijelo nikad nije pronađeno. Prije smrti skinuo je carske atribute (purpurni plašt i dr.) i borio se do posljednjeg trena poput ostalih vojnika. U grčkom narodu i danas postoji [[legenda]] da car Konstantin počiva ispod Zlatnih vrata grada i da će od tamo ustati i predvoditi [[kršćanstvo\|kršćansku]] vojsku u oslobođenje [[Carigrad~~\|Carigrada~~]]a. Zbog vjerovanja u tu legendu Turci su zazidali Zlatna vrata. == Bilješke == Redak 74: == Literatura == * ''Ostrogorski, Georgije, Povijest Bizanta 324. - 1453., Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2006.'' {{ISBN \|953-212-297-4}} == Vanjske poveznice ==

Konstantin XI. Paleolog: razlika između inačica