Mliječna kiselina: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 46.188.159.159 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika MaGa |
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci |
||
Redak 1:
'''Mliječna kiselina''' (ili '''kiselinaetanska kiselina'''), 2-hidroksipropionska kiselina, CH<sub>3</sub>CH(OH)COOH. Spada u grupu [[Hidrokarbonske kiseline|hidroksikarbonskih kiselina]]. U svojoj molekuli sadrži jedan asimetrični ugljikov atom pa se pojavljuje u dvjema optički aktivnim modifikacijama (D-mliječna i L-mliječna kiselina) te kao njihova racemična, optički neaktivna smjesa (DL-mliječna kiselina). Tvori bezbojne kristale koji se tale na 25 do 26 °C (D-m. k. i L-m. k.), odnosno na 18 °C (DL-m.k.), pa prelaze u bezbojnu sirupastu higroskopnu tekućinu, vrlo lako topljivu u vodi i [[alkohol]]u, teško topljivu u [[eter]]u.
L-mliječna kiselina stvara se raspadanjem [[glikogen]]a u [[mišić]]ima koji su pod opterećenjem i uzrok je njihova [[umor]]a. D-mliječna kiselina nastaje vrenjem iz [[šećer]]a i drugih ugljikohidrata djelovanjem anaerobnih [[bakterija]], pa se zato nalazi u kiselome mlijeku, kiselom zelju, [[sir]]u, siliranom krmivu itd.. Mliječna kiselina idustrijski se proizvodi fermentacijom šećera iz [[škrob]]a, melase ili sulfitne lužine, a sintetski reakcijom cijanovodične kiseline i [[acetaldehid]]a, uz kiselinski nitril kao međuproizvod. Rabi se umjesto [[limunska kiselina|limunske]] i [[vinska kiselina|vinske]] kiseline u proizvodnji [[bezalkoholno piće|bezalkoholnih pića]], kiselih [[bombon]]a, u medicini, tekstilnoj i kožnoj industriji, industriji vrenja i dr..
Redak 5:
I mnoge [[sol]]i i [[ester]]i mliječne kiseline (laktati) važni su u tehnici i medicini. Tako su npr. [[natrijev laktat]] i [[kalijev laktat]] nadomjesci za [[glicerol]]. [[Magnezijev laktat]] blagi je [[laksativ]], [[etil-laktat]] [[hipnotik]] je i [[sedativ]], a u tehnici služi kao [[otapalo]], [[titanijev laktat]] služi za močenje kože itd..
U [[vinarstvo|vinarstvu]] se ponekad ubraja u nehlapljive kiseline. Vinu daje harmoničnost i pitkost. Poželjna u vinu, do određene granice. Prelazak dopustivog praga hlapljivih kiselina javlja se ako se vino dobilo od [[nezrelo grožđe|nezrelog grožđa]], vino se onda mora ponekad [[otkiseljavanje vina|otkiseliti]]. Ako su berbe bile nepovoljne, grožđe je nezrelo pa odgađamo [[prvi pretok]]. Tada bakterije i kvasci koje su na [[drožđe|drožđu]] same razgrade [[
===Izvor===
* Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 381. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN
{{Mrva-kem}}
[[Kategorija:Organske kiseline]]
| |||