Mohenjo Daro: razlika između inačica

Harappa ili [[Indska kultura]] razvila se iz ranijih kultura oko centara kao Amri i [[Kot Diji]]. Plodna ravnica Inda u tom je području široka oko 100 &nbsp;km. Svoj vrhunac dosegla je u vrijeme oko [[2500. pr. Kr.]] i u to vrijeme imala je oko 30.000 do 40.000 stalnih stanovnika, a kad bi Ind nabujao, stršila je ta metropola iz poplavljenog područja rijeke poput umjetnog otoka i pružala krov nad glavom za otprilike 100.000 ljudi. Bila je veća i udobnija od prijestolnica [[Stari Egipat|Egipćana]] i [[Sumer]]ana i imala je u to vrijeme jedinstven vodoopskrbni sustav, sa sjedećim zahodima i odvodnim kanalom u svakoj kući<ref>[http://www.geo.com.hr/narodi-i-kulture/mohenjo-daro GEO: Mohenjo Daro], lipanj 2011.</ref>. To je bilo moguće zahvaljujući kratkom, ali vrlo intenzivnom inovacijskom uzletu koji se sastojao uglavnom u novom načinu korištenja Inda, s jedne strane u [[poljoprivreda|poljoprivredi]], a s druge kao cjelogodišnji [[prijevoz]]ni put. Kako u vrijeme [[poplava]] od [[srpanj|srpnja]] do [[listopad]]a nije uvijek bilo moguće kopnenim putem stići do nizvodnih dijelova doline Inda, to je imalo odlučujuće značenje.

Pored toga, u to vrijeme razvila se društvena struktura koja je omogućila skok od raspršenih seoskih naselja ka političko-gospodarskom sustavu s gradskim obilježjima.

Sljedeće što je značajno doprinijelo ovom novom obliku razvoja je i nastanak [[Indsko pismo|Indskog pisma]]. Nalazi se pretežno na malim pločicama (pečati) od [[masnik]]a (steatit). Ovo pismo još nije dešifrirano.

S jedne strane, Mohenjo Daro najveći je još očuvan povijesni grad iz [[brončano doba|brončanog doba]], pa se samim tim mnoge spoznaje mogu smatrati sigurnim. S druge strane postoje mnoge pretpostavke i naslućivanja još od vremena njegovog ponovnog otkrivanja. Tako se na primjer smatra da je jedna ogromna zgrada koja je bila oko 60x27 metara, služila kao skladište za [[žitarice]], no to se ne može nikako smatrati izvjesnom činjenicom. Pretpostavlja se, da je zgrada u vrijeme kad je sagrađena imala ogromno [[drvo (materijal)|drveno nadgrađe]]. Tu je pronađeno i Veliko kupalište, u zemlju ukopano korito skromnih dimenzija 60x30 metara, koje je vjerojatno prvi [[bazen]] u povijesti. Zbog te dvije građevine se vjeruje kako je taj "Gornji grad" bio centar uprave grada, a možda i cijelog područja. U unutrašnjem dvorištu nalazi se bazen 7x12 metara, koji je upušten u tlo oko 2 metra. Pretpostavlja se, da je imao ritualnu namjenu. No, kao niti drugi nalazi u Mohenjo Daru, niti to nije uopće izvjesno. Tu je pronađen unikat 17 &nbsp;cm visok kipić koji smatra se kraljem-svećenikom (plasika).

*Michael Jansen: ''Mohenjo-Daro. Stadt der Brunnen und Kanäle. Wasserluxus vor 4500 Jahren.'' (Mohendžo Daro. Grad bunara i kanala. Vodeni luksuz prije 4500 godina.) Wirtschafts- und Verlags-Gesellschaft Gas und Wasser, Bonn 1993, 144 S., Ill., graph. Darst., Karten, {{ISBN |3-922671-02-0}}