Inačica od 15. prosinca 2019. u 19:14 uredi Franjo Josip (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 3.964 edits m uklanjanje izmjene 5388574 suradnika 92.36.135.94 (razgovor) Oznake: uklanjanje mobilni uređaj m.wiki napredni alati ← Starija izmjena		Inačica od 2. veljače 2020. u 16:01 uredi ukloni ovu izmjenu HmxBot (razgovor \| doprinosi) Botovi 19.624 edits m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci Novija izmjena →
Redak 22: \| neovisnost = Od [[Njemačka\|Njemačke]] i [[Austro-Ugarska\|Austro-Ugarske]] [[11. studenog]] [[1918.]] \| BDP_PKM_godina = 2018 \| BDP_PKM = 1193 milijardi [[Dolar\|USD]]<ref name="Poland">{{cite web \|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=59&pr.y=4&sy=2016&ey=2023&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=964&s=PPPPC&grp=0&a=\|title=Poland \|publisher=International Monetary Fund \|accessdate=4 October 2018}}</ref> \| BDP_PKM_rang = 21. \| BDP_PKM_per_capita = 31 430 [[Dolar\|USD]]<ref name="Poland">{{cite web \|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2018/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=59&pr.y=4&sy=2016&ey=2023&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=964&s=PPPPC&grp=0&a=\|title=Poland \|publisher=International Monetary Fund \|accessdate=4 October 2018}}</ref> \| BDP_PKM_per_capita_rang = 43. \| valuta = [[poljski zlot]] Redak 37: '''Poljska''' ([[Poljski jezik\|polj.]] ''Polska''), službeno '''Republika Poljska''' ([[Poljski jezik\|polj.]] ''Rzeczpospolita Polska''), je [[država]] u [[Srednja Europa\|srednjoj Europi]]. Geopolitički pripada [[Istočna Europa\|istočnoj Europi]].<ref>[http://millenniumindicators.un.org/unsd/methods/m49/m49regin.htm United Nations Statistics Division — Standard Country and Area Codes Classifications]</ref> Graniči s [[Njemačka\|Njemačkom]] na [[zapad]]u, [[Češka\|Češkom]] na [[jugozapad]]u, [[Slovačka\|Slovačkom]] na [[jug]]u, [[Ukrajina\|Ukrajinom]] na [[jugoistok]]u, [[Bjelorusija\|Bjelorusijom]] na [[istok]]u, [[Litva\|Litvom]] na [[sjeveroistok]]u, te [[Rusija\|Rusijom]] (tj. ruskim teritorijem [[Kalinjingradska oblast]]) i [[Baltičko more\|Baltičkim morem]] na [[sjever]]u. Poljska je članica [[Europska unija\|Europske unije]] i [[NATO\|NATO saveza]]. Ukupna površina Poljske je 312.696  km², što je čini 69. na [[Dodatak:Popis država po površini\|popisu najvećih država svijeta]] i 9. najvećom u [[Europa\|Europi]]. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima [[966.]] godina kada je njen vladar knez [[Mješko I.]] prihvatio [[kršćanstvo]]. Kraljevina Poljska je [[1569.]] sklapanjem [[Lublinska unija\|Lublinske unije]] ušla je u dugotrajni savez sa [[Velika Kneževina Litva\|Velikom kneževinom Litvom]], čime je osnovana moćna i prostrana [[Poljsko-Litavska Unija]]. Unija je nestala [[1795.]], a teritorij Poljske su podijelile [[Kraljevina Pruska]], [[Rusko Carstvo]] i [[Habsburška Monarhija\|Habsburška Austrija]]. Poljska je svoju samostalnost obnovila [[1918.]] nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], a ponovo je izgubila početkom [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]]. Poljska je u [[Drugi svjetski rat\|ratu]] izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u značajno promijenjenim granicama. Poslijeratna [[Narodna Republika Poljska]] bila je u okviru [[Varšavski ugovor\|Istočnog bloka]], pod jakim [[Sovjetski Savez\|sovjetskim]] utjecajem. Za vrijeme [[Pad komunizma\|revolucija 1989.]] komunistička vlast je ukinuta. Redak 63: [[Datoteka:Poland960.png\|thumb\|desno\|Poljska [[960.]] godine]] [[Datoteka:Poland1020.png\|thumb\|desno\|Poljska [[1020.]] godine]] Poljska je dobila naziv po plemenu Poljana koji su u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] pokorili poljska plemena Pomerana na sjeveru, Šležana u [[Šleska\|Šleskoj]], Mazovljana u središnjoj Poljskoj, Poljan, Lenđana i Višljana na jugu oko [[Krakov~~\|Krakova~~]]a na području između rijeka [[Visla\|Visle]] i [[Odra\|Odre]] pod vlašću kneza [[Mješko I.\|Mješka I.]] u [[10. stoljeće\|10. stoljeću]] oko 960. godine s centrom u [[Gniezno\|Gnieznu]].<ref name=":0" /><ref name=":1">Michał Timowski, Najkrotsza historia Polski (hrvatsko izdanje -Kratka povijest Poljske, prijevod: Magdalena Najbar-Agičić, Matica Hrvatska, Zagreb, 1999., <nowiki>{{ISBN \|953-150-534-9}}</nowiki>), Wydawnictwo Trio, Warszawa, 1995.</ref> On je bio prvi poznati vladar iz dinastije [[Pjastovići\|Pjastovića]]. Za njegova vladanja, [[966.\|godine 966]]., [[Poljaci]] su primili [[kršćanstvo]], a poljska država priznala vlast [[Sveto Rimsko Carstvo\|Svetog Rimskog Carstva]]. [[Mješko I.\|Mieszko I.]] osnovao je i prvu poljsku biskupiju u [[Poznan]]u [[968.\|968. godine]] na čelu s biskupom Jordanom. <ref name=":0" /> Državu je stavio u zaštitu prepustivši je [[Sveta Stolica\|Svetoj Stolici]] [[990.\|990. godine]] u dokumentu [[Dagome Iudex]], a umro je [[992.\|992. godine]] prepustivši državu svom nasljedniku [[Boleslav I. Hrabri\|Boleslavu I. Hrabrom]].<ref name=":0" /> Za vladanja [[Boleslav I. Hrabri\|Boleslava I. Hrabrog]] ([[992]]. – [[1027]].) Poljska se proširila na oblast [[Lužica\|Lužice]], [[Češka (povijesna pokrajina)\|Bohemije]], [[Moravska\|Moravske]] i [[Slovačka\|Slovačke]]. Htio je povećati samostalnost Poljske i ta težnja se vidi u slanju misionarskih ekspedicija [[997.]] godine, pod vodstvom praškog biskupa [[Adalbert Praški\|Sv. Vojtjeha]], u misiju pokrštavanja poganskih Prusa.<ref name=":0" /> Ondje [[Adalbert Praški\|Sv. Vojtjeh]] pogiba i [[999.]] godine je proglašen svetim, a tijelo mu je prebačeno u katedralu u [[Gniezno\|Gnieznu]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Za vrijeme vladavine [[Boleslav I. Hrabri\|Boleslava I. Hrabrog]] postignut je veliki napredak u diplomatskim odnosima sa [[Sveto Rimsko Carstvo\|SRC-om]] kada je [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva\|Oton III.]] proglasio [[Boleslav I. Hrabri\|Boleslava I. Hrabrog]] patricijem carstva u [[Gniezno\|Gnieznu]] iznad groba [[Adalbert Praški\|Sv. Vojtjeha]] te u istoimenom gradu osnovao nadbiskupiju. Osnovao je biskupije u [[Krakov~~\|Krakovu~~]]u, [[Wrocław~~\|Wrocławu~~]]u i [[Kołobrzeg]]u.<ref name=":1" /> Nakon [[Oton III., car Svetog Rimskog Carstva\|Otona III.]] carstvo na čelu sa [[Henrik II. Sveti\|Henrikom II. Svetim]] mijenja svoju politiku i pokreće 3 poljsko - njemačka rata, u kojima [[Boleslav I. Hrabri]] izlazi kao pobjednik.<ref name=":1" /> Svoju poziciju učvršćuje pohodom na [[Kijev]] [[1018.\|1018. godine]] gdje, prema legendi, krunidbenim mačem [[Szczerbiec]]om udario u Kijevska vrata. [[1025.\|1025. godine]] biva okrunjen i tim činom [[kneževina Poljska]] postaje kraljevina. Iste godine i umire, a nasljeđuje ga [[Mješko II.]] koji šest godina kasnije nakon poraza od [[Nijemci\|Nijemaca]],[[Rusini\|Rusina]] i [[Česi\|Čeha]] biva lišen krune. Umire [[1034.]] godine. <ref name=":1" /> Nakon smrti [[Mješko II.\|Mješka II.]], zemlja tone pod poganskom pobunom i ustankom velikaša. U toku pobune uništena je crkvena organizacija, a prijestolonasljednik [[Kazimir I. Obnovitelj]] je bio primoran otići iz zemlje te gubi krunu.<ref name=":1" /> Pritom [[Česi]] zauzimaju [[Šleska\|Šlesku]] te uništavaju [[Gniezno]] i [[Poznanj]]. Zahvaljujući njemačkoj pomoći vraća se u zemlju, ali samo kao knez. Premješta prijestolnicu u [[Krakov]], a pod kneževinu vraća [[Mazovjecko vojvodstvo\|Mazoviju]], [[Šleska\|Šlesku]] i [[Pomorje]].<ref name=":0" /><ref name=":1" /> Najveća zamjerka njegove vladavine je u tome što nije uspio osamostaliti kneževinu. Umire [[1058.]] godine. <ref name=":1" /> Nasljeđuje ga [[Boleslav II. Smjeli]]. Boleslav II. Smjeli se nakon uspješnih ratova uspio Poljskoj povratiti status kraljevine, okrunivši se za kralja [[1076.]] godine. Od vremena vladanja [[Boleslav III. Krivousti\|Boleslava III. Krivoustog]] ([[1102.]] – [[1138.]]) Poljaci su počeli voditi dugotrajne ratove protiv pripadnika [[Teutonski viteški red\|Teutonskog viteškog read]] koji u [[12. stoljeće\|12. stoljeću]] otimaju Poljskoj područja [[Pomorje\|Pomorja]] od ušća Visle do [[Gdanjsk~~\|Gdanjska~~]]a. Tim je osvajanjima Poljskoj zapriječen put do [[Baltičko more\|Baltičkog mora]]. Nakon njegove smrti Poljska je u stalnim sukobima s [[Brandenburg]]om i [[teutonci]]ma, a u tim je sukobima izgubila zapadno [[Pomorje]], [[Velikopoljska\|Veliku Poljsku]], Gdanjsko primorje i jug države. === Unija s Litvom === Redak 85: \|accessdate = 2. siječnja 2019.}}</ref>, [[Kraljevina Poljska]] ulazi u [[Lublinska unija\|lublinsku uniju]] s [[Velika Kneževina Litva\|Velikom Kneževinom Litvom]]. Postojala je do [[1795.]] godine, a u [[16. stoljeće\|16.]] i [[17. stoljeće\|17. stoljeću]] predstavljala je najveću državu [[Europa\|Europe]]. Država je u svoje vrijeme bila vrlo napredna u kulturno-političkom smislu, a razlog tomu je izrazita [[~~Multikulturalnost\|~~multikulturalnost]] i prisutnost visokog broja obrazovanih ljudi. Država se prema veličini površine većim dijelom prostirala na prostoru današnje [[Ukrajina\|Ukrajine]], [[Bjelorusija\|Bjelorusije]], Poljske, [[Rusija\|Rusije]], [[Litva\|Litve]], [[Latvija\|Latvije]] i [[Estonija\|Estonije]]. Ukupna površina 1618. godine iznosila je 1.153.465 četvornih kilometara. Na vrhuncu moći u njoj je živjelo oko 14 milijuna ljudi, a većinu stanovnika činili su redom [[Poljaci]], [[Ukrajinci]], [[Bjelorusi]], [[Litavci]], [[Nijemci]], [[Židovi]] i ostale narodnosti. Glavna središta države bili su poljski gradovi [[Krakov]] i [[Varšava]], a politička moć se centrirala prema zapadnim krajevima države u današnjoj Poljskoj i [[Litva\|Litvi]]. Redak 97: ==== Prva podjela 1772. ==== U [[18. stoljeće\|18. stoljeću]] [[Poljsko-Litavska Unija]] podijeljena je 3 puta između 3 države. Prva podjela dogodila se [[1772.\|1772. godine]] sporazumom između [[Rusko Carstvo\|Ruskog Carstva]], [[Pruska\|Pruske države]] i [[Habsburška Monarhija\|Habsburške Monarhije]]. [[Pruska]] je zauzela Istočnu [[Pomorje\|Pomeraniju]] (bez [[Gdanjsk~~\|Gdanjska~~]]a), [[:en:Warmia\|Warmije]] i dio [[Kujavsko-pomeransko vojvodstvo\|Kujavije]], [[Habsburška Monarhija]] [[Malopoljska\|Malopoljsku]] južno od [[Visla\|Visle]], [[:en:Podolia\|Podolije]] i dio [[Volinj~~\|Volinja~~]]a, a [[Rusko Carstvo]] sjeveroistočni teritorij [[Poljsko-Litavska Unija\|Unije]] s gradovima Mstislav, Vitebsk i Polock te poljski dio [[:pl:Inflanty\|Inflantije]] (područje današnjih baltičkih država i Kalingradske oblasti).<ref name=":1" /> ==== Druga podjela 1793. ==== Druga podjela odvila se [[1793.\|1793. godine]], dvije godine nakon donošenja [[:pl:~~Konstytucja_3_maja~~Konstytucja 3 maja\|Ustava 3. Svibnja]], između [[Rusko Carstvo\|Ruskog Carstva]] i [[Pruska\|Pruske]] te je okupirano područje od oko 200.000  km<sup>2</sup> s oko 4 milijuna stanovnika. Većinski dio postaje ruski protektorat te ustav postaje ništavan. <ref name=":1" /> ==== Treća podjela 1795. ==== Redak 120: Nakon [[Prvi svjetski rat\|Prvog svjetskog rata]], Poljsku je zadesio još jedan rat; tj. [[Poljsko-boljševički rat]]. Trajao je od [[1919.]] do [[1921.]], a formalno je završio mirom u [[Riga\|Rigi]]. Na tijek rata uvelike je utjecala pobjeda nad Sovjetima u blizini [[Varšava\|Varšave]] popularno zvana "Čudo na Visli". Nakon rata Poljska je, unatoč predloženoj [[Curzonova linija\|Curzonovoj liniji]] na [[Pariška mirovna konferencija 1919.\|Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919.]], dobila velika područja na istoku poput [[Vilnius~~\|Vilniusa~~]]a i [[Lavov~~\|Lavova~~]]a, pomaknuvši granicu 150  km istočno od dogovorene linije. U ratu se profilirao general [[Józef Piłsudski]], koji će do svoje smrti [[1935.]] godine s pauzama biti "Načelnik države", premijer republike i ministar vojske. === Drugi svjetski rat === {{glavni\|Invazija na Poljsku}} Godine [[1939]]. podijeljena je Poljska između [[Treći Reich\|Njemačke]] i [[Sovjetski Savez\|Sovjetskog Saveza]]. Nakon [[Drugi svjetski rat\|Drugog svjetskog rata]], Poljska je dobila nova područja na zapadu, ali je izgubila dvostruko veća područja na istoku. Time je u većoj mjeri ispoštovana [[Curzonova linija]]. [[Treći Reich\|Njemačka]] je nakon rata izgubila ogromna područja na istoku, koja su pripojena Poljskoj kao kompenzacija za ratna stradavanja. [[Poljaci]] i [[~~Ukrajinci\|~~Ukrajinci]] iz nekoć istočnih dijelova Poljske deportirani su u zapadne dijelove, koji su nekoć pripadali [[Njemačko Carstvo\|Njemačkom Carstvu]], a [[Nijemci]] su protjerani u [[Njemačka\|Njemačku]]. ==== Okupacija Poljske ==== {{glavni\|Okupacija Poljske (1939. – 1945.)}} Rujna [[1939.]], [[Treći Reich]] je zauzeo 48,4% poljskog teritorija na kojem je bilo 63% poljskog stanovništva, dok je [[SSSR]] zauzeo 51,6% teritorija na kojem je bilo 37% stanovništva.{{sfn\| Borodziej\|2006\|loc=str. 14}} Okupacija je okončana [[1945.]] godine nakon što su se njemačke snage, poražene na [[Istočno bojište (Drugi svjetski rat)\|Istočnom bojištu]] povukle sa poljske teritorije pred [[SSSR\|sovjetskim]] i prosovjetskim poljskim snagama. {{glavni\|Pakt Ribbentrop-Molotov}} Redak 142: {{glavni\|Narodna Republika Poljska}} [[Komunisti]] su odmah nakon oslobođenja [[1944.]], preuzeli vlast. Ime države promijenjeno je tek osam godina kasnije, prikazujući tako uništenje svega demokratskog u toj državi. Iako je NR Poljska bila je suverena država po međunarodnoj definiciji, njezine vođe morale su proći odobrenje [[Kremlj~~\|Kremlja~~]]a. Svoju su politiku prilagodili s onom u [[Moskva\|Moskvi]], radeći tako od Poljske satelitsku zemlju Istočnoga bloka, tj. [[SSSR]]-a. Država je bila dio [[Varšavski ugovor\|Istočnog bloka]] pod kontrolom Sovjetskog Saveza sve do [[1980-ih]] godina, kada je krenuo [[Solidarnost (sindikat)\|pokret "Solidarnost"]], koji je pobijedio na parlamentarnim izborima [[1989.]] godine, te uveo nove [[demokracija\|demokratske]] vlasti.<ref name="Pridham1994">{{cite book\|author=Geoffrey Pridham\|title=Democratization in Eastern Europe: domestic and international perspectives\|url=https://books.google.com/books?id=EEUzNW3NYowC&pg=PA176\|accessdate=4 June 2011\|year=1994\|publisher=Psychology Press\|isbn=978-0-415-11063-1\|page=176}}</ref><ref name="Njølstad2004">{{cite book\|author=Olav Njølstad\|title=The last decade of the Cold War: from conflict escalation to conflict transformation\|url=https://books.google.com/books?id=w0w31Yq5BYsC&pg=PA59\|accessdate=4 June 2011\|year=2004\|publisher=Psychology Press\|isbn=978-0-7146-8539-7\|page=59}}</ref><ref name="IchijōSpohn2005">{{cite book\|author1=Atsuko Ichijō\|author2=Willfried Spohn\|title=Entangled identities: nations and Europe\|url=https://books.google.com/books?id=nWl4w5aetrEC&pg=PA166\|accessdate=4 June 2011\|year=2005\|publisher=Ashgate Publishing, Ltd.\|isbn=978-0-7546-4372-2\|page=166}}</ref> Redak 158: === Reljef === Poljski se reljef sastoji gotovo isključivo od sjevernoeuropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 metra, dok su na jugu ([[Sudeti]] i [[Krkonoše]]), te [[Karpati]] i [[Tatre]], gdje je najviši vrh Poljske, [[Rysy]] (2,499 m). Dužina obale je 440 [[km]],<ref>''Poljska'' ({{en\|Poland}}).  '''<tt>U almanahu:</tt>''' ''The World Factbook'', [[Washington, Okrug Columbia]] : [[CIA\|Central Intelligence Agency,]] [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/pl.html Mrežno gradivo.] Zadnji put osvježeni podatci: 13. travnja 2012. Pristupljeno 24. travnja 2012., [[ISSN]] [[:issn:0277-1527\|0277-1527]], ISSN [[:issn:1553-8133\|1553-8133]] (engl. ''The online Factbook'').</ref> Godine 1939 Poljska je imala 70  km obalne dužine i jednu luku – [[Gdynia\|Gdinj]]u.<ref>Hrvatsko kolo, časopis Matice hrvatske, 1948.</ref> Trenutno, velike morske luke ima u nekoliko gradova [[Gdańsk]], [[Gdynia]], [[Szczecin]], [[Świnoujście]], [[Police (Poljska)\|Police]] i [[Kołobrzeg]]. === Vode === Redak 401: \|''36,43'' godina \|- \|[[Muškarac~~\|Muškaraca~~]]a \|''34,52'' godina \|- Redak 438: \|''74,74'' godina \|- \|[[Muškarac~~\|Muškaraca~~]]a \|''70,71'' godina \|- Redak 451: === Jezici === [[Poljski jezik]], koji spada u zapadnu granu [[slavenski jezici\|slavenskih jezika]], jest službeni jezik Poljske. [[Bjeloruski]], [[ukrajinski]] i 14 ostalih imaju status manjinskog jezika, od kojih ističe [[kašupski jezik]] s 366.000 govornika.<ref name="polen-analysen">{{Cite journal\|last=\|first=\|date=September 2011\|title=Polen-Analysen. Die Kaschuben\|url=http://www.laender-analysen.de/polen/pdf/PolenAnalysen95.pdf\|journal=Länder-Analysen\|language=German\|volume=Polen NR. 95\|pages=10–13\|via=}}</ref><ref>{{Cite web\|url=http://docplayer.pl/57273906-Instytut-kaszubski-acta-cassubiana-tom-xvii.html\|title=Acta Cassubiana. Vol. XVII (map on p. 122)\|last=\|first=\|date=2015\|website=Instytut Kaszubski\|access-date=9 February 2018}}</ref><ref>{{cite web \|url=http://www.msw.gov.pl/download/1/2327/zweryfikowana1.pdf \|title=Archived copy \|accessdate=2015-01-19 \|deadurl=yes \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150904010846/https://www.msw.gov.pl/download/1/2327/zweryfikowana1.pdf \|archivedate=4. rujna 2015. \|df=dmy-all }}</ref> Redak 581: <TR align="center"><TD>''klizni datum''</TD> <TD>[[Uskrs]]ni ponedjeljak</TD> <TD>~~Poniedziałek~~Poniedziałek Wielkanocny</TD> <TD>dan nakon [[Uskrs]]a</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[1. svibnja]]</TD> <TD>Državni praznik</TD> <TD>~~Święto~~Święto Pracy</TD> <TD>zapravo [[Praznik rada]], ali Poljaci ne vole taj naziv</TD></TR> <TR align="center"><TD>[[3. svibnja]]</TD> <TD>Državni praznik 3. svibnja</TD> <TD>~~Święto~~Święto Konstytucji Trzeciego Maja</TD> <TD>naziva se i "Dan ustava"</TD></TR> Redak 606: <TR align="center"><TD>[[15. kolovoza]]</TD> <TD>[[Velika Gospa]]</TD> <TD>~~Wniebowzięcie~~Wniebowzięcie ~~Najświętszej~~Najświętszej Maryi Panny</TD> <TD> </TD></TR> Redak 616: <TR align="center"><TD>[[1. studenog]]</TD> <TD>[[Svi sveti]]</TD> <TD>Wszystkich ~~Świętych~~Świętych</TD> <TD> </TD></TR> <TR align="center"><TD>[[11. studenog]]</TD> <TD>[[Dan neovisnosti]]</TD> <TD>Narodowe ~~Święto~~Święto ~~Niepodległości~~Niepodległości</TD> <TD> </TD></TR> Redak 643: '''Poljaci''' (kao i još neki europski narodi) nemaju pozdrav za "Dobro jutro". Njima je od zore "Dzień dobry". ("Dobar dan.") '''Kako je vinova loza''' u Poljskoj vrlo rijetka tako je, naravno, i vino. Tako, zimi, Poljaci tradicionalno ne piju [[kuhano vino]] već [[čaj]] ili kuhano pivo (!). "Grzane piwo z sokiem" je nacionalno zimsko piće - zgrijano pivo sa slatkim sokom. Poljaci piju i hladno pivo sa sokom. '''Poljaci su skloni''' stvari nazivati opisnim načinom; tako je najslavenskije piće "medovina" kod Poljaka "miód pitny" ("pitki med"). Redak 668: === Literatura === * Damir Agičić: "Podijeljena Poljska 1772.-1918.", Srednja Europa, Zagreb, 2004., {{ISBN \|953-6979-22-5}}, http://srednja-europa.hr/ebooks/podijeljena-poljska-Web.pdf * Andrzej Packowski: "Pola stoljeća povijesti Poljske 1939.-1989. godine", Profil international, Zagreb, 2001. * Michał Tymowski: "Kratka povijest Poljske", Matica hrvatska, Zagreb, 1999. Redak 704: \|wikicitat = }} {{Europa}} Line 711 ⟶ 710: {{NATO}} {{Frankofonija}} [[Kategorija:Poljska\| ]]

Poljska: razlika između inačica