Preustroj JNA: razlika između inačica

Obrambeni sustav [[SFRJ]] od usvajanja Koncepcije općenarodne obrane 1968. godine čine JNA i [[Teritorijalna obrana|TO]],<ref>Marijan, 2008., str. 31</ref> a ova koncepcija ONO i DSZ osnažena je [[Ustav Jugoslavije iz 1974. godine|Ustavom iz 1974. godine]] koji je decentralizirao Jugoslaviju, odnosno republike i pokrajine su dobile prevlast nad saveznom državom.<ref name="Marijan, 2008., str. 84">Marijan, 2008., str. 84</ref> Skoro dvadeset godina (1968. – 1987.) JNA je imala ustroj i teritorijalnu organizaciju, koja se doduše povremeno mijenjala u manjim aspektima, ali je ipak zadržala ustroj koji se u literaturi redovno naziva republičkim ustrojem vojske.<ref>Marijan, 2003., str. 12</ref>

Decentralizirane republike poslije [[Josip Broz Tito|Titove]] smrti 1980. godine oslobođene Titovog diktatorskog nadzora<ref> name="Marijan, 2008., str. 84<"/ref> [[1980-ih]] nastojale su se demokratizirati, počele su sporu transformaciju prema demokratskim društvima. Vojni vrh ''JNA'' je u Sloveniji i Hrvatskoj vidio najveću opasnost, protiveći se, nakon kraja [[hladni rat|hladnoga rata]] neminovnim promjenama u [[SFRJ]] i većoj samostalnosti republika. Općenito, na riječima, zauzimali su se za "ravnopravnost naroda i narodnosti".

Paralelno kako se JNA preustrojavala i spremala za rat<ref>Marijan, 2008., str. 121, ''"razvoj samohodnog višecijevnog lansera raketa Orkan"''</ref>, u Srbiji početkom rujna [[1987.]], nakon 8. sjednice ''Centralnog komiteta SK Srbije'' Milošević preuzima potpunu vlast u Srbiji, generali JNA su bili sumnjičavi prema Miloševiću i njegovoj politici.<ref>Ivo Goldstein, Hrvatska povijest, Novi Liber, Zagreb, 2003., str. 391, {{ISBN |953-6045-22-2}}</ref> No, već sredinom [[1988.]] godine, po svjedočenju generala [[Veljko Kadijević|Veljka Kadijevića]], armijski je vrh nudio ''Miloševiću'' da, uz podršku ''JNA'', postane novi premijer [[SFRJ]]. <ref> Veljko Kadijević, ''"Moje viđenje raspada:Vojska bez države",'' ''Politika'', Beograd, 1993.g.</ref> Potkraj [[1980-ih]] pojačava se politička srbizacija ''JNA'' te ona početkom [[1990-ih]] postaje oruđe [[Velika Srbija|velikosrpsk]]e politike srbijanskog predsjednika [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i sudjeluje u [[Rat u Sloveniji|agresiji na Sloveniju]], [[Domovinski rat|agresiji na Hrvatsku]] i [[Rat u BiH|agresiji na Bosnu i Hercegovinu]].

* Davor Marijan, "Slom Titove armije", Golden marketing-Tehnička knjiga - Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2008., {{ISBN |978-953-212-339-5}}