Promjenljiva zvijezda: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m zamjena čarobnih ISBN poveznica predlošcima (mw:Requests for comment/Future of magic links) i/ili općeniti ispravci
Redak 1:
[[Datoteka:HR-vartype.svg|mini|250px|desno|Položaj promjenljivih vrsta zvijezda u [[Hertzsprung-Russellov dijagram|Hertzsprung-Russelovom dijagramu]].]]
'''Promjenljiva zvijezda''', '''promjenljiva'''<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN |953-0-40024-1}}, str. 130</ref> ili '''promjenljivica'''<ref>[https://issuu.com/gorances/docs/svemir_web/3 Issuu - Mozaik knjiga] Svemir - velika ilustrirana enciklopedija, Mozaik knjiga, sadržaj - str. 3, članak - str. 274</ref> je [[zvijezda]] čija se promjena sjaja može uočiti tijekom, u [[astronomija|astronomskim]] razmjerima, kratkog vremenskog intervala (sati, dani, godine), a nije uzrokovana pojavama u [[atmosfera|atmosferi]] [[Zemlja|Zemlje]].
Većina zvijezda sjaji skoro posve stalnim sjajem, samo 1% od svih zvijezda su promjenljive zvijezde. Naše [[Sunce]] je dobar primjer zvijezde koja svijetli gotovo posve stalnim sjajem (sjaj se mijenja svega 0,01% tijekom 11-godišnjeg [[Sunčev ciklus|Sunčevog ciklusa]]).
 
Redak 13:
 
Promjenljive zvijezde proučavaju se primjenom [[fotometrija|fotometrije]], [[spektrofotometrija|spektrofotometrije]] i [[spektroskopija|spektroskopije]].
Najpoznatije metode vizualne fotometrije su Pogsonova, Pickeringova i Argelanderova. Sve se zasnivaju na uspoređivanju sjaja promjenljive zvijezde s jednom ili više poredbenih zvijezda konstantnog sjaja. Navedene metode razlikuju se prema načinu kojim se to uspoređivanje vrši. Tako se kod interpolacijske Pickeringove metode sjaj promjenljive “umetne” između sjajeva dviju poredbenih, dok se Argelanderova metoda temelji na tzv. stupnju, najmanjoj razlici sjaja koju je oko fiziološki u stanju registrirati.
 
Kada se prikupi više pojedinačnih podataka o sjaju promjenljivice, može se pristupiti konstruiranju krivulje sjaja. Na horizontalnu os se nanosi vrijeme promatranja, najčešće u [[julijanski dan|julijanskim danima]], a na vertikalnu os se stavljaju vrijednosti sjaja u prividnim [[zvjezdana veličina|zvjezdanim veličinama]] (vizualnim magnitudama). Sa krivulje je moguće odrediti mnoge važne parametre kao što je period promjene sjaja, trenutke maksimuma (najveći sjaj promjenljivice) za fizički promjenljive, odnosno minimuma za pomrčinske zvijezde koji se daje u julijanskim danima, amplitudu promjene sjaja i dr.
Redak 27:
Sjaj zvijezda se mijenja iz mnogo razloga. On se može mijenjati kroz nekoliko zvjezdanih veličina, ali i tako slabo da to opažamo samo osjetljivim [[fotometar|fotometrom]]. Nekim se zvijezdama sjaj mijenja pravilno ili skoro pravilno, druge najednom izblijede ili nenadano planu. Promjena se može odvijati u višegodišnjim ciklusima, ali i u samo nekoliko sekundi.
 
Fizički promjenljive zvijezde se razlikuju na pomrčinske, pulsirajuće i kataklizmičke.<ref>Vujnović, Vladis: Rječnik astronomije i fizike svemirskog prostora, Zagreb: Školska knjiga, 2004., {{ISBN |953-0-40024-1}}, str. 121</ref>
 
Promjenljive zvijezde možemo podijeliti u dvije osnovne skupine: intrinzične ili fizičke promjenjive zvijezde te na ekstrinzične promjenjive zvijezde, ovisno o vrsti promjenjive zvijezde, promjene sjaja mogu varirati od tisućinke magnitude sve do dvadeset magnituda tijekom perioda od jedne sekunde do više godina. Do danas je zabilježeno više od 150 000 promjenjivih zvijezda, a tisuće zvijezdâ čekaju potvrdu tog statusa.<ref name="Petrić">[http://www.zvjezdarnica.com/astronomija/zanimljivosti/promjenjive-zvijezde/2506 Zvjezdarnica.com] Domagoj Petrić: ''Promjenjive zvijezde'', 8. prosinca 2016. (pristupljeno 16. svibnja 2017.)</ref>
Redak 33:
*'''Intrinzične''' ili '''fizički promjenljive zvijezde''': mijenjaju sjaj uslijed fizikalnih procesa u samoj zvijezdi,<ref name="Petrić"/> one se mogu podijeliti u tri podgrupe:
**Pulsirajuće promjenljivice: su zvijezde koje se skupljaju i šire (pulsiraju) s periodom od nekoliko dana ili mjeseci (pr. [[cefeida|cefeide]])<ref name="Petrić"/>
**Eruptivne promjenljivice: odlikuju se izbacivanjem materije zvijezde u obliku erupcije što za posljedicu ima povećanje sjaja određenih područja na zvijezdi. Neke ispuštaju oblake [[ugljik|ugljika]]a koji ih iznenada sakriju.
**Kataklizmičke promjenljivice: zvijezde koje jako promijene sjaj nakon što dožive neku naglu, veliku promjenu. Među njih ubrajamo [[nova|nove]] i [[supernova|supernove]].
 
*'''Ekstrinzične'''<ref name="Petrić"/> tj. '''pomrčinske i vrteće promjenljive zvijezde''': mijenjaju sjaj uslijed vanjskih uzroka, koji mogu biti [[rotacija]] i [[pomrčina|pomrčine]]. Ovdje imamo dvije podgrupe:
**pomrčinske Pomrčinske (eklipsne)<ref name="Petrić"/> promjenljivice: to su [[dvojne zvijezde]] čije se sastavnice gibaju u ravnini promatrača na [[Zemlja|Zemlji]] tako da na dijelu staze periodično prekrivaju jedna drugu.
Line 52 ⟶ 51:
==== Cefeide ====
{{glavni|Cefeide}}
Cefeide (ime su dobile po [[Delta Cefej|delti Cefeja]]) su [[žuti div|žuti]] i [[crveni div|crveni]] [[superdiv|superdivovi]]ovi ([[Spektralni razred|spektralnog]] tipa A – M) koji pulsiraju vrlo pravilno. Period pulsiranja cefeide povezan je s njezinim apsolutnim sjajem.
 
===== Delta cefeide =====
Line 84 ⟶ 83:
===== PV Telescopii =====
{{glavni|PV Teleskopa}}
Zvijezde ove skupine su superdivovi sazdani od [[helij|helija]]a s periodima 0,1-1 dan i prosječnim amplitudama promjene sjaja od 0,1 magnitude.
 
==== Dugoperiodične i polupravilne promjenljivice ====
{{glavni|Spora nepravilna promjenljiva zvijezda}}
 
[[crveniCrveni div|Crveni divovi]]ovi koji zbog slabe [[gravitacija|gravitacije]] na svojoj površini ne mogu u dovoljnoj mjeri kontrolirati svoje vanjske slojeve pa polako pulsiraju kroz vremenski razmak od nekoliko mjeseci i godina. Dužina perioda varira od ciklusa do ciklusa.
 
===== Miride =====
Line 120 ⟶ 119:
==== Protozvijezde ====
 
Zvijezde u stadiju rasta od sažimajućeg oblaka međuzvjezdanog plina i prašine. U tom procesu energija gravitacijskog polja prelazi u toplinu što dovodi do paljenja termonuklearnog izvora energije. Mnoge protozvijezde pokazuju nepravilne promjene sjaja.
 
===== Herbig Ae/Be zvijezde =====
Line 138 ⟶ 137:
===== Wolf-Rayetove zvijezde =====
 
Zvijezde tipa Wolf-Rayet su malobrojne masivne zvijezde visokih temperatura (35.000-100.000 K) u kojih zbog periodičnih izbačaja tvari dolazi do promjene sjaja u prosjeku za 0,1 magnitudu. Uz jednostavan apsorpcijski spektar one pokazuju snažne i široke emisijske linije ioniziranog [[helij|helija]]a te linije [[dušik|dušika]]a, [[ugljik|ugljika]]a i [[kisik|kisika]]a.
 
===== Bljeskovite zvijezde (promjenljivice tipa UV Ceti) =====
Line 148 ⟶ 147:
===== Plave promjenljive zvijezde velikog luminoziteta =====
 
Poznate su i kao promjenljivice tipa [[S Doradus]] nazvane po najluminoznijoj zvijezdi koja pripada toj skupini. Ova skupina uključuje i hiperdivove [[eta Carinae]] i [[P Cygni]].
 
===== Gama Cassiopeiae =====
 
Promjenljivice tipa gama Cassiopeiae su zvijezde spektralnog razreda BIII-IVe čiji sjaj varira nepravilno s amplitudama do 1,5 magnitude. Promjenljivost sjaja uzrokovana je izbacivanjem tvari u [[ekvator|ekvatorijalnim]]ijalnim područjima zvijezde uslijed njene vrlo brze rotacije.
 
===== R Coronae Borealis =====
Line 181 ⟶ 180:
 
*[[U Geminorum]]: izbačaji sjaja traju 5-20 dana a ponavljaju se u ciklusima od nekoliko stotina dana. Tijekom izbačaja sjaj se obično mijenja od 2-6 magnituda. U ovoj skupini nesumljivo je najpoznatija SS Cygni. U vrijeme minimalnog sjaja SS Cygni ima prosječno 12,1 magnituda, međutim u razmacima koji variraju između 30 i 90 dana, za samo dva do tri dana poveća sjaj do 8,2 magnituda.
 
*[[Z Camelopardalis]]: podvrsta patuljaste nove čiji se sjaj poslije provale neko vrijeme zadrži na istoj razini.
 
*[[SU Ursae Majoris]]: zvijezde koje imaju češće male izbačaje i rjeđe, znatno veće, superizbačaje (engl. superoutbursts). To su tijesni dvojni sustavi s orbitalnim periodima do 2,5 sata.
 
Line 200 ⟶ 197:
==== Zvijezde sa pjegama ====
 
Zvijezde čija je površina prekrivena golemim pjegama sličnim Sunčevim. Vrtnjom zvijezde pojavljuju se različite skupine pjega, pa se sjaj zvijezde mijenja za nekoliko desetinki magnitude.
 
===== FK Comae Berenicis =====
Line 208 ⟶ 205:
===== BY Draconis =====
 
Promjenljivice tipa BY Draconis pripadaju spektralnim razredima K ili M, mijenjaju sjaj s amplitudom manjom od 0,5 magnituda.
 
==== Magnetska polja ====
Line 222 ⟶ 219:
===== Optički promjenljivi pulsari =====
 
Nekoliko [[pulsar|pulsara]]a opaženo je i u vidljivoj svjetlosti, među njima je najpoznatiji pulsar u maglici [[Maglica Rakovica|Rakovica]] (Crab nebula). Sjaj tih brzo rotirajućih neutronskih zvijezda varira ekstremno brzo, s periodima od nekoliko milisekundi.
 
=== Pomrčinske promjenljivice ===
Line 242 ⟶ 239:
=== Tranziti planeta ===
 
Zvijezda koja ima [[planet|planete]]e pokazuje smanjenje sjaja dok planeti prividno prolaze ispred nje. Tako primjerice planet veličine [[Jupiter (planet)|Jupitera]] može smanjiti sjaj zvijezde slične [[Sunce|Suncu]] za oko 1 posto u trajanju od nekoliko sati. Takve promjene sjaja mogu se zabilježiti današnjim osjetljivim fotometrima.
 
== Izvori ==
Line 251 ⟶ 248:
* [http://www.aavso.org The American Association of Variable Star Observers]
* [http://www.sai.msu.su/groups/cluster/gcvs/gcvs/ General Catalouge of Variable Stars (Opći katalog promjenljivih zvijezda)]
* [http://www.fonovic.com/promjenljive.html Naputak za vizualna opažanja promjenljivih zvijezda - AP Plominsko Zagorje] (na hrvatskom)
 
[[Kategorija:Zvjezdana astronomija]]